Događanja u muzeju

Muzej Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne obavještava sve zainteresirane sudionike da je izmijenjen rok za dostavu ponuda, kao i termin javnog otvaranja pristiglih ponuda u postupku za izradu Idejnog rješenja nove zgrade Muzeja.

Izmjenom Poziva mijenja se Odjeljak IV, točka 3., koja sada glasi:

„Ponude se primaju do 21. 9. 2026. godine.“

Također se mijenja Odjeljak IV, točka 7., koja sada glasi:

„Ponude se otvaraju 22. 9. 2026. godine u 9:00 sati.“

Svi ostali uvjeti i odredbe Poziva ostaju neizmijenjeni.

Pozivamo sve zainteresirane sudionike da navedene izmjene uzmu u obzir prilikom pripreme i dostave svojih ponuda.

Muzej Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne

*objavljeno 10.8.2026.

Prije 40 godina, baš na današnji dan…

Ponekad po arhivskoj građi ne treba dugo tražiti kako bi se našla zanimljiva priča.

Naša djelatnica Magdalena Mišković danas je, „kopajući“ po arhivskoj građi iz ostavštine fra Krune Pejičića, naišla na jednu malu ceduljicu s datumom 10. kolovoza 1986. godine – upravo današnjim datumom, prije punih 40 godina.

Na nekoliko redaka fra Kruno bilježi događanja u župi Vidovice. Spominje blagoslov župne crkve nakon radova, nadbiskupa Marka Jozinovića, ali i pomalo neobičnu okolnost: zašto toga dana na blagoslovu nije bilo fratara iz Tolise. Čini se da je fra Kruno smatrao važnim ostaviti i takvo objašnjenje – jer arhiv ne bilježi samo velike događaje, nego i ono što se događalo „iza kulisa“.

A onda – još jedna zanimljiva poveznica.

Na kraju ceduljice spominje se Slavko Nedić. Ime koje će, gotovo četiri desetljeća poslije, ponovno doći do našeg Muzeja.

Prije dvije godine u Muzeju Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne otvorili smo izložbu „Posavska glazbena priča“, kojom je Slavko Nedić obilježio 50 godina života s glazbom.

Tako se danas, sasvim slučajno, susreću dvije priče udaljene četrdeset godina – jedna zapisana rukom fra Krune Pejičića na maloj požutjeloj ceduljici i druga koju smo 2024. godine ispričali kroz muzejsku izložbu.

I upravo je u tome čar arhiva:

nikad ne znate što ćete pronaći – niti s kim će vas jedan mali komadić papira povezati.

*objavljeno 3.kolovoza 2026.

Izložbu ikona "Simbioza" popratili su i novinari BHTV, Federalne TV te HBTV kao i novinari Radio Orašja. Zahvaljujemo novinarima spomenutih kuća što glas o našem muzeju šire među gledatelje i slušatelje na prostoru cijele Bosne i Hercegovine pa i šire.

Zahvaljujući novinarki Maji Nikolić imali smo i direktno javljanje u Dnevnik BHTV-a.

https://www.youtube.com/watch?v=nDi1I4WQTCo

https://www.youtube.com/watch?v=MaAYAQDNK6Y&t=1s

https://www.youtube.com/watch?v=YUnrqJYRdIQ

https://www.radioorasje.com/izlozba-simbioza-u.../

*objavljeno 31.7.2026.

Muzej Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne uspješno je priveo kraju projekt „Mikroklima za baštinu – očuvanje muzejske i knjižnične građe“, kojeg je sufinancirao Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Projekt je bio usmjeren na rješavanje dugogodišnjeg problema neodgovarajućih klimatskih uvjeta u prostorijama muzeja i samostanske knjižnice, gdje se čuva vrijedna kulturna, povijesna i knjižnična baština Posavine. Očuvanje muzejske i knjižnične građe nezamislivo je bez stabilnih mikroklimatskih uvjeta, budući da promjene temperature i relativne vlažnosti zraka mogu izazvati trajna oštećenja na predmetima od papira, drveta, metala, tekstila i drugih osjetljivih materijala.

U sklopu projekta nabavljeni su i ugrađeni novi klima uređaji te uređaji za pročišćavanje zraka, čime su osigurani stabilniji uvjeti temperature i relativne vlažnosti u prostorijama muzeja i knjižnice. Osim što će ovakvi uvjeti dugoročno pridonijeti zaštiti i očuvanju vrijedne baštine, značajno će poboljšati i uvjete rada djelatnika te boravak brojnih posjetitelja koji tijekom cijele godine posjećuju Muzej.

Postupak nabave proveden je sukladno propisima o javnoj nabavi, a posao nabavke i ugradnje opreme povjeren je tvrtki Filt d.o.o. iz Sarajeva. Zahvaljujući profesionalnosti i predanosti izvođača, na čelu s direktorom Tarikom Karamustafićem, radovi su izvedeni brzo, kvalitetno i u predviđenim rokovima, te su klima uređaji i pročišćivači zraka stavljeni u funkciju u svega dva dana.

Posebnu zahvalnost upućujemo Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji prepoznaje važnost rada Muzeja Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne te ga redovito uvrštava u programe potpore Hrvatima izvan Republike Hrvatske.

Zahvaljujući ovakvoj potpori i uspješnoj suradnji, Muzej nastavlja sustavno raditi na zaštiti, očuvanju i predstavljanju kulturnog blaga Posavine, kako bi ono ostalo sačuvano za buduće naraštaje

*objavljeno 28.7.2026.

U Muzeju Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne sinoć je svečano otvorena izložba ikona „Simbioza“ autorice Sandre Stanković, umjetnice i ikonopisca iz Kikinde (Republika Srbija). Brojni prijatelji Muzeja, ljubitelji umjetnosti i poštovatelji sakralne baštine ispunili su samostanski prostor te svojim dolaskom uveličali ovu kulturnu večer.

Prisutne je na početku programa pozdravio Jozo Jezerčić, ravnatelj Muzeja. U svom obraćanju istaknuo je kako je ikona duboko ukorijenjena u tradiciji istočnih kršćanskih Crkava, ali da svojim značenjem i duhovnom snagom nije ograničena samo na jednu kršćansku tradiciju. Naglasio je kako i Katolička crkva njeguje poštovanje prema ikonama i ikonopisnoj umjetnosti, a upravo je ova izložba lijep primjer susreta istočne ikonopisne tradicije i katoličke duhovnosti u prostoru Franjevačkog samostana Tolisa.

U nastavku programa okupljenima se obratio fra Ivica Kyril Pavlović, župnik Župe Imena Marijina u Svilaju, koji je održao zanimljivo izlaganje o razvoju ikonopisanja kroz povijest te njegovu dubokom duhovnom značenju u istočnim Crkvama, ali i njegovoj prisutnosti u Katoličkoj crkvi. Posebnu je pozornost posvetio simbolici boja, oblika i kompozicije na ikonama, približivši posjetiteljima način na koji se ikona „čita“ i doživljava. Njegovo je predavanje mnogima omogućilo da izložene radove promatraju s novim razumijevanjem njihove teološke i umjetničke poruke.

Okupljenima se potom obratila i autorica izložbe Sandra Stanković, izrazivši radost što svoje radove predstavlja upravo u Muzeju Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne. Zahvalila je franjevačkom samostanu i Muzeju na gostoprimstvu te istaknula kako joj je posebna čast izlagati u prostoru koji njeguje i čuva bogatu kulturnu i

duhovnu baštinu.

Izložbu je službeno otvorio fra Josip Adrić, koji je govorio o svom dugogodišnjem prijateljstvu s umjetnicom. Prisjetio se kako njihovo poznanstvo traje već osam godina te kako je upravo iz tog prijateljstva nastao velik broj ikona, ne samo za njega osobno nego i za brojne prijatelje koje je tijekom godina povezao s umjetnicom i njezinim radom.

Glazbeni dio programa uljepšale su sestre Ilišević, koje su svojim skladnim pjevanjem izvele tri duhovne skladbe i dodatno pridonijele ozračju molitve, umjetnosti i zajedništva koje je obilježilo ovu večer.

Sandra Stanković ikonopisanjem se bavi više od dvadeset i pet godina. Tijekom toga razdoblja izradila je više od 3.500 ikona te nekoliko ikonostasa, koje je ostvarila samostalno ili u suradnji s drugim ikonopiscima. Autorica je ikonostasa za Hram svetih Kuzme i Damjana u Kikindi, a svoje je radove predstavila na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u Srbiji i inozemstvu. U njezinu ateljeu danas, uz Sandru, stvara i njezina kći Nataša, čije su tri ikone također izložene u Muzeju Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne.

Izložba „Simbioza“ donosi jedinstven spoj tradicionalnog ikonopisanja i starih drvenih predmeta – dasaka, vesala i korita – koji u rukama umjetnice dobivaju novo značenje. Upravo taj susret umjetnosti, tradicije i materijala obilježenog tragovima vremena čini ovu izložbu posebnom i vrijednom posjeta.

Izložba ostaje otvorena za posjetitelje do 18. kolovoza 2026. godine, a može se razgledati tijekom radnog vremena Muzeja Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne.

Zahvaljujemo Asmiru Šadiću na fotografijama kojima neumorno bilježi događanja u našem muzeju, ali i izvan njega.

*objavljeno 27.7.2026.

Ikona kao susret svetoga motiva, umjetničkog izraza i drva koje pamti.
Pozivamo vas na otvorenje izložbe „SIMBIOZA” umjetnice Sandre

Stanković – izložbe koja donosi drugačiji pogled na ikonopisnu umjetnost.

DOBRO DOŠLI!

*objavljeno 11.7.2026.

Povodom 31. godišnjice genocida u Srebrenici, u Franjevačkom samostanu Tolisa postavljena je izložba fotografija „Sjećanje na žrtve – obveza za budućnost“ autora Asmira Šadića.

Fotografije su nastajale tijekom više godina u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari, gdje je autor bilježio trenutke komemoracije, molitve, tišine i sjećanja. Ovjekovječio je prizore koji nadilaze dokumentarnu vrijednost te snažno svjedoče o ljudskoj patnji, dostojanstvu preživjelih i trajnoj obvezi očuvanja kulture

sjećanja.

Izložba nije samo podsjetnik na jedan od najtragičnijih događaja novije europske povijesti, nego i poziv na promicanje mira, međusobnog poštovanja i odgovornosti da se takvo zlo više nikada i nikome ne ponovi.

Izložba je otvorena za posjetitelje od 11. do 21. srpnja 2026. godine. Može se razgledati svakim radnim danom od 8.00 do 15.00 sati, a nedjeljama nakon svetih misa.

U hodniku starog samostana postavljena je i knjiga dojmova u koju posjetitelji mogu zapisati svoje dojmove o izložbi ili ostaviti poruku mira.

*objavljeno 8.lipnja 2026.

Dok mnogi ovih dana s nestrpljenjem otvaraju paketiće sličica i popunjavaju albume uoči predstojećeg Svjetskog nogometnog prvenstva, u Muzej Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne stigao je jedan poseban album koji svjedoči da je strast prema skupljanju sličica stara gotovo koliko i moderni nogomet.

Riječ je o albumu „Momenti nogometa“, izdanju tvornice čokolade La Cigogne (Roda) iz Zemuna, nastalom sredinom 1930-ih godina. Album je bio dio promotivne kampanje uz čokolade, a skupljači su u njega lijepili sličice s prizorima s nogometnih utakmica, reprezentacijama i klubovima tadašnje Kraljevine Jugoslavije i Europe. Posebno je zanimljivo da su albumi izlazili u serijama označenim rimskim brojevima, a do danas su sačuvani tek rijetki primjerci.

Gotovo stotinu godina kasnije malo se toga promijenilo. I danas djeca i odrasli razmjenjuju sličice, traže one koje im nedostaju i s jednakim uzbuđenjem popunjavaju albume. Razlika je tek u tome što su nogometne zvijezde i natjecanja drugačiji, dok je radost skupljanja ostala ista.

Tko zna, možda će upravo neki od današnjih albuma koje djeca marljivo popunjavaju za stotinu godina stajati u muzejskim vitrinama kao svjedočanstvo našeg vremena, baš kao što je to danas slučaj s ovim albumom „Momenti nogometa“.

Od srca zahvaljujemo Ivici Jezerčiću koji je ovaj vrijedan i rijedak primjerak darovao našem muzeju te tako pridonio očuvanju sportske i kulturne baštine za buduće naraštaje.

*objavljeno 3.lipnja 2026

RTV HB i njezini novinari Katarina i Ivan Baotić redovito izvještavaju o događajima u našem muzeju.

Zahvaljujemo na još jednom lijepom prilogu o izložbi slika splitske umjetnice Karin Grenc.

https://www.youtube.com/watch?v=FK0dWa2AUbg

*objavljeno 1.6.2026.

U Muzeju Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne u subotu, 30. svibnja, svečano je otvorena izložba „Otajstva“ poznate splitske umjetnice Karin Grenc.

Program otvorenja pjesmom Prva ljubav uljepšale su Nela Župarić i Mateja Mišković, unijevši od samoga početka posebno ozračje molitve, duhovnosti i sabranosti koje prožima cijeli izložbeni ciklus.

Okupljene goste potom je pozdravio ravnatelj Muzeja Jozo Jezerčić zahvalivši svima na dolasku i potpori radu muzeja. Posebnu dobrodošlicu uputio je umjetnici Karin Grenc te joj zaželio ugodan boravak u Posavini.

Nakon ravnateljeva pozdravnog govora nazočnima se obratio fra Zvonko Benković, gvardijan Franjevačkog samostana u Visokom i profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. U svom izlaganju ukratko je predstavio povijest štovanja Blažene Djevice Marije kroz molitvu krunice i zazive koji su sastavni dio njezinih otajstava. Osvrnuvši se na izložene radove, istaknuo je kako su podijeljeni u dvije cjeline.

Prva cjelina donosi četiri otajstva krunice prikazana na način Bibliae pauperum, odnosno „Biblije za siromašne“, kako bi poruka bila razumljiva svakome promatraču i potaknula ga na dublje promišljanje i osobnu molitvu. Drugu cjelinu čini deset prizora iz Isusova javnog djelovanja i njegovih susreta s ljudima u potrebi. Fra Zvonko je pritom naglasio kako je ova skupina radova nešto koloritnija, ali istodobno dovoljno suzdržana da boje ne preuzmu dominantnu ulogu nad sadržajem i porukom samih djela.

Nakon stručnog osvrta fra Zvonke Benkovića okupljenima se obratila i sama autorica. Zahvalila je ravnatelju Muzeja na pozivu i pruženoj prilici da posjeti Franjevački samostan u Tolisi te upravo u tom prostoru predstavi svoj najnoviji ciklus radova.

Na kraju službenoga dijela programa riječ je dobio fra Marinko Živković, gvardijan Franjevačkog samostana u Tolisi. Zahvalio je umjetnici na dolasku, istaknuo ljepotu i duhovnu vrijednost izloženih djela te izložbu „Otajstva“ proglasio službeno otvorenom.

Završavajući program, ravnatelj Muzeja zahvalio je svima koji su pomogli organizaciju i postavljanje izložbe, fra Zvonki Benkoviću na nadahnutom predstavljanju umjetničkog ciklusa te Karin Grenc na suradnji i dolasku u Tolisu. Zahvalu je uputio i Neli Župarić i Mateji Mišković čije pjevanje nije bilo samo lijep glazbeni dodatak programu, nego je na poseban način pomoglo da posjetitelji snažnije dožive ozračje otajstva, molitve i duhovnosti koje prožima izložbu.

Posebno je zahvalio fra Josipu Adriću koji je osobnim automobilom otputovao u Split po umjetnicu te joj omogućio dolazak u Tolisu, a nakon završetka boravka i siguran povratak kući.

Nakon razgledavanja izložbe posjetitelji su imali priliku razgovarati s umjetnicom o njezinu stvaralaštvu i inspiraciji, a druženje je nastavljeno uz prigodan domjenak u prelijepom ambijentu samostanskoga dvorišta.

Izložba „Otajstva“ ostaje otvorena do 26. lipnja 2026. godine. Svi zainteresirani mogu je razgledati radnim danom od 8 do 16 sati, dok je uz prethodnu najavu i dogovor obilazak moguć i subotom te nedjeljom nakon svetih misa.

*objavljeno 28.5.2026

U srijedu je Muzej Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne posjetila predsjednica Federacije BiH, gospođa Lidija Bradara sa suradnicima. U njezinoj pratnji boravila je i delegacija iz Lepenica predvođena fra Ivicom Tomasom, župnikom. Povod njihova dolaska u Posavinu bili su Dani Tolise te potpisivanje ugovora o kulturnoj suradnji između Tolise i Lepenice.

Kroz crkvu, muzej i knjižnicu goste je proveo Jozo Jezerčić, ravnatelj muzeja, upoznavši ih s bogatom poviješću ovoga kraja te vrijednim muzejskim i knjižničnim blagom koje se čuva u Franjevačkom samostanu u Tolisi.

Nakon obilaska, u prostorijama starog samostana, upriličeno je potpisivanje ugovora o kulturnoj suradnji između Tolise i Lepenice.

Foto: Dario Plavčić

*objavljeno 27.5.2026.

Zbog velikog zanimanja za knjigu „106. brigada HVO-a Orašje“, autora prof. dr. Tade Oršolića, koja govori o obrani oraškog područja od 1992. do 1995. godine, određeni broj

primjeraka dostupan je u Muzej Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne.

Svi zainteresirani knjigu mogu kupiti po cijeni od 50 KM, svakog radnog dana od 8:00 do 16:00 sati u prostorijama muzeja.

*objavljeno 26.5.2026.

U subotu nam u goste dolazi Karin Grenc, splitska umjetnica koja za sebe kaže da je "čeljade Božje" i da je ništa ne ispunjava radošću i zahvalnošću kao kreativnost.

Na izložbi "Otajstva" moći ćete pogledati oslikane zazive četiri otajstva (radosno, žalosno, slavno i otajstvo svjetla),

koji vas tjeraju, kako zapisa fra Zvonko Benković, da zastanete pred mistikom Tišine, pred tragom vječnosti preslikanom na platno.

Uz prizore otajstava tu je i 10 scena iz Isusovog javnog djelovanja i susreta ljudi u potrebi.

Svi ste pozvani i dobrodošli!

*objavljeno 21.5.2026.

U ozračju svibnja — mjeseca krunice —

pozivamo Vas na otvorenje izložbe slika umjetnice Karin Grenc.

Ciklus donosi:

20 prizora otajstava krunice

10 prikaza Isusovih čudesa

Muzej Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne

30. svibnja 2026. u 19:00 sati

*objavljeno 15.5.2026.

U ponedjeljak, 18. svibnja 2026. godine, muzeji diljem svijeta će raznolikim programima obilježiti Međunarodni dan muzeja. Ovogodišnja tema obilježavanja nosi naslov „Muzeji ujedinjuju podijeljeni svijet“. Njome se želi potaknuti muzeje i muzejske djelatnike da zauzmu aktivniju ulogu u oblikovanju održive budućnosti, djelujući kao mostovi preko kulturnih, društvenih i geopolitičkih podjela.

Ove godine će naš muzej dati skromni doprinos obilježavanju Međunarodnog dana muzeja tako što će 18. svibnja biti otvoren za posjetitelje do 21 sat.

Uz slobodan ulaz i stručno vodstvo, posjetitelji će moći pogledati izložbu Krhka snaga – Umjetnost u ljusci, stalni postav muzeja te samostansku knjižnicu.

Pozivamo vas da nas posjetite i uživate u ljepoti i bogatstvu baštine koja se čuva među zidinama starog samostana.

*objavljeno 11.5.2026.

Na poziv Early Career Research Group pri Austrijskom arheološkom institutu, naša suradnica i studentica arheologije Lina Glavinić krajem travnja boravila je u Beču, gdje je na znanstvenoj konferenciji predstavila rezultate svog dosadašnjeg istraživačkog rada o arheološkim nalazima s područja Županije Posavske.

Tom prilikom održala je izlaganje pod nazivom „Metal u riječnim tokovima: prahistorijski metalni nalazi zbirke Tolisa i komunikacijska mreža Save u Bosanskoj Posavini / Metal Finds from the Tolisa Collection and the Sava Communication Network in the Bosnian Posavina“, u kojem je predstavila rezultate istraživanja metalnih predmeta i njihovu povezanost s komunikacijskim i trgovačkim pravcima uz rijeku Savu tijekom prapovijesti.

Prema njezinim riječima, izlaganje je izazvalo veliko zanimanje stručne publike te je vrlo pozitivno prihvaćeno

među sudionicima konferencije. Posebno je istaknuta važnost i bogatstvo prapovijesnog kulturnog nasljeđa Bosanske Posavine, čime je dodatno skrenuta pažnja međunarodne stručne javnosti na arheološki potencijal našega kraja.

Lina Glavinić je tijekom dosadašnjeg istraživanja u dva navrata boravila u našem muzeju, gdje je radila na rekognosciraju i obradi metalnih predmeta iz muzejske zbirke. U okviru svog završnog rada obrađuje upravo predmete iz fundusa našeg muzeja, a poziv za sudjelovanje na konferenciji u Beču predstavlja priznanje kvaliteti njezina dosadašnjeg rada i istraživanja.

Sudjelovanjem na ovoj međunarodnoj znanstvenoj konferenciji uspješno je promoviran ne samo njezin istraživački rad, nego i naš muzej te bogata arheološka baština Županije Posavske u međunarodnim znanstvenim krugovima.

*objavljeno 15.4.2026.

Prošli tjedan smo ponovno ugostiti dr. sc. Rudolfa Barišića. Prebirući po dokumentima iz našeg arhiva, naišli smo na nekoliko zanimljivih zapisa koji zaslužuju biti podijeljeni s javnošću. Jedan od njih posebno nas je zaintrigirao.

Na današnji dan, prije točno 60 godina, uručen je otkaz Marku Dominkoviću, posljednjem kočijašu Franjevačkog samostana u Tolisi. Razlog je bio jednostavan, ali znakovit za promjene vremena – samostanu više nisu bili potrebni konji, pa samim tim ni kočijaš.

Ovaj kratki, ali rječit dokument svjedoči o jednom prijelomnom trenutku, kada su tradicionalni načini života ustupali mjesto novim vremenima i drugačijim potrebama.

Zanimljivo je da sama kočija nije nestala u zaboravu – sačuvana je do današnjeg dana i čeka neka bolja vremena kada će biti dostojno izložena u muzeju, u sklopu povijesne zbirke zajedno s memorabilijama franjevaca našeg samostana.

U prilogu donosimo fotografiju originalnog dokumenta – tihog svjedoka jednog vremena koje je nepovratno prošlo, ali i dalje živi kroz arhivske tragove.

*objavljeno 7.4.2026.

Jučer smo otvorili izložbu "Krhka snaga - Umjetnost u ljusci" autora Perice Džoića. Izloženo je preko 40 jaja rađenih kombiniranim tehnikama rezbarenja, graviranja, mikromodelarstva, pletenja, vezenja, lijepljenja te ugradnje LED rasvjete.

Izložba je otvorena do kraja mjeseca travnja.

Hvala Katarini i Ivanu Baotiću na još jednom lijepo urađenom prilogu za RTV HB

https://www.facebook.com/reel/1486716873007349

*objavljeno 30.3.2026.

Izložba radova Perice Džoića

Pozivamo vas da otkrijete jedinstveni svijet umjetnosti na ljusci jajeta – izložbu koja spaja preciznost, strpljenje i nevjerojatnu kreativnost. Kroz tehniku rezbarenja, rijetku na našim prostorima, Perica Džoić pretvara običnu ljusku u prava mala remek-djela.

Kao jedan od rijetkih umjetnika u Bosni i Hercegovini koji se bavi ovom zahtjevnom tehnikom, te član svjetske udruge World Egg Art, Perica svojim radovima pomjera granice mogućeg i dokazuje da snaga umjetnosti često leži u njezinoj krhkosti.

Dođite i uvjerite se kako nastaje umjetnost koja oduzima dah.

*objavljeno 27.3.2026.

U Franjevačkom samostanu Tolisa sinoć je upriličeno svečano i iznimno posjećeno predstavljanje knjige dr. sc. Bojana Ivešića pod naslovom „Izvješće mons. Josepha Patricka Hurleyja o religijskim prilikama u Jugoslaviji od veljače 1946. do veljače 1947.“. Događaj je okupio brojne uzvanike, ljubitelje povijesti i kulturne djelatnike iz Posavine.

Promociju su organizirali Franjevački samostan Tolisa i Muzej Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne, a program je s puno topline i profesionalnosti vodila Katarina Marošević. Na početku večeri pozdravila je sve nazočne te pozvala gvardijana samostana, fra Marinka Živkovića, koji je uputio riječi dobrodošlice i istaknuo važnost ovakvih kulturnih događaja za lokalnu zajednicu.

Knjigu su predstavili uzoriti kardinal Vinko Puljić, vrhbosanski nadbiskup u miru, zatim dr. sc. Dubravko Turalija te sam autor. Kardinal Puljić je naglasio kako je ovo djelo iznimno vrijedno jer donosi autentične povijesne izvore iz vatikanskih arhiva. Istaknuo je kako upravo on potaknuo autora na objavljivanje ovog izvješća, smatrajući da je njegovo javno objavljivanje važno za istinito razumijevanje povijesnih zbivanja i sprječavanje njihova

iskrivljavanja.

Nakon njega, dr. Turalija je na zanimljiv i slikovit način približio sadržaj knjige, izdvojivši dvije upečatljive epizode koje zorno prikazuju odnos tadašnjih jugoslavenskih vlasti prema Crkvi – susret mons. Joseph Patrick Hurley s Josipom Brozom Titom te sudski proces protiv mostarskog biskupa Petra Čule.

Na kraju se okupljenima obratio i autor, zahvalivši organizatorima i svima koji su doprinijeli realizaciji promocije. Posebno je istaknuo svoju povezanost s Posavinom, podsjetivši kako je tema njegove doktorske disertacije bio dr. Krunoslav Draganović, rodom iz Matića. Naglasio je kako je u knjizi nastojao ostaviti što više prostora izvornim dokumentima, kako bi oni sami progovorili o vremenu koje opisuju.

Svečanosti su dodatnu ljepotu dale glazbene točke u izvedbi prof. Marije Nedić i Magdalene Mišković, koje su dirnule publiku izborom pjesama. Poseban trenutak večeri bio je posvećen kardinalu Puljiću, kojem su otpjevale njemu dragu pjesmu „Tebi majko misli lete“, izazvavši snažne emocije među prisutnima.

Promociju knjige svojim fotoaparatom popratio je Asmir Šadić, koji neumorno otima od zaborava ljude i događaje na području grada Orašja, ali i šire. Velika mu hvala!

*objavljeno 26.3.2026.

Predstavljamo izuzetno zanimljivu knjigu o čijoj vrijednosti će govorit ugledni predstavljači s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Sarajevu, među kojima i kardinal Vinko Puljić, vrhbosanski nadbiskup u miru.

Ulaz je slobodan, a vrata su otvorena svima – dođite, poslušajte, upoznajte i podijelite ovaj jedinstveni kulturni trenutak s nama.

Dobro nam došli!

*objavljeno 19.3.2026.

Franjevački samostan Tolisa i

Muzej Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne

organiziraju promociju knjige mr. sc. Bojana Ivešića.

"Iz riznice Vatikanskih arhiva dajemo na uvid prvo veliko

izvješće Josepha Patricka Hurleyja koji je svjedočio velikom broju važnih povijesnih događaja našega naroda. Njegova izvješća, tumačenja, prikazivanje prilika i sudova, obogatili su povijesnim informacijama Vatikanske arhive, a našoj nacionalnoj i crkvenoj povijesti ostavili bezbroj korisnih i važnih podataka."

Dobro došli!

*objavljeno 18.3.2026.

Prošle godine je najstarija knjiga naše knjižnice "proslavila" 500. rođendan. Početkom ove godine, u sklopu manifestacije Noć muzeja '26., izložili smo knjigu pred oči naših posjetitelja te postavili 13 velikih panoa koji nas upoznaju s autorom, sadržajem, tiskom, brojnim marginalijama i

zanimljivostima vezanim uz knjigu.

Kroz idućih desetak dana objavljivat ćemo po jedan ili dva panoa i tako napraviti i neku vrstu virtualne izložbe za sve one koji bi voljeli upoznati našu najstariju knjigu.

Zahvaljujemo Ivani Ibrović, grafičkoj dizajnerici iz Sarajeva, na kreativnom oblikovanju naših izložbenih panoa.

*objavljeno 16.3.2026.

https://www.radioorasje.com/muzej-vrata-bosne-organizirao-predavanje-na-temu-reklama-i-knjizevnost/?fbclid=IwY2xjawQk7uFleHRuA2FlbQIxMABicmlkETBCS3pITTdvMHA1VnpwMEdwc3J0YwZhcHBfaWQQMjIyMDM5MTc4ODIwMDg5MgABHlN4wSGUPXhic4N8z4M3bo_v6gXqQeCZNoLNQP8Za5xXljMK2QAdRH0uFXIx_aem_2-FfFUsIC-LOnIhLaIcn7Q

*objavljeno 13.ožujka 2026.

Za sve ljubitelje književnosti, ali i reklame!

Pozivnica i reklama za večerašnje predavanje.

Dr. sc. Krešimir Bagić rođen je 1962. u Gradištu. Osnovnu školu završio je u Gradištu, a srednju u Županji. Studij jezika i književnosti završio je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje danas djeluje kao redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za stilistiku.

Tijekom karijere bio je aktivan u znanstvenom, književnom

i medijskom prostoru – sudjelovao je u uredništvima Studentskog lista i časopisa Quorum, uređivao emisije na Trećem programu Hrvatskoga radija, predavao na pariškoj Sorboni te vodio Zagrebačku slavističku školu. Urednik je i portala Stilistika.org.

U našem muzeju održat će predavanje „Reklama i književnost“, u kojem će govoriti o zanimljivim dodirima književnosti, jezika i suvremene komunikacije.

*objavljeno 3.ožujka 2026.

Donosimo vam dva vrijedna video priloga Katarine i Ivana Baotića, novinara RTV HB, koji govore o čuvanju naše baštine od zaborava.

U prvom otkrivamo tajne najstarijih orgulja u BiH – svjedoka vremena, vjere i glazbene tradicije.

U drugom upoznajemo Dragicu Klaić koja još uvijek "po starinski" izrađuje i čuva bogatstvo narodnih nošnji.

1.

https://www.facebook.com/share/v/1FkasRZ7fe/

2.

https://www.facebook.com/share/v/1AsjQkJPfq/

*objavljeno 27.veljače 2026.

Graditelj orgulja je Caspar Fischer iz Apatina (Srbija) koji ih je oko 1800. godine izgradio za crkvu sv. Petra i Pavla u Osijeku (Hrvatska), a već 130 godina se nalaze u župnoj i samostanskoj crkvi u Tolisi (BiH).

Na Malu Gospu 1896. su blagoslovljene i na njima je prvi

zasvirao organist fra Andrija Vincetić.

Mira Živković i Perica Nedić su za Federalnu TV napravili jako lijep prilog o najstarijim orguljama u Bosni i Hercegovini.

https://www.facebook.com/reel/1284263020233701

*objavljeno 23.veljače 2026.

S velikim zadovoljstvom dijelimo video prilog kojeg su novinari RTV HB snimili tijekom ovogodišnje manifestacije Noć muzeja '26.

Prilog govori o onima bez kojih naš gastro kutak ne bi imao ni miris ni okus – o ženama koje već četiri godine volonterski, s istom predanošću i osmijehom, pripremaju tradicionalna jela za posjetitelje. To su Ružica i Mandica Vukić iz Tolisa te vrijedne žene iz Udruga žena Marija Domaljevac.

U prilogu su podijelile recepte za pojedina jela, ali su

naglasile ono najvažnije – da nijedan recept ne može uspjeti bez ljubavi. Upravo je ljubav taj najjednostavniji, a ujedno i najvažniji sastojak – ne samo svake dobre kuhinje, nego i međuljudskih odnosa.

Hvala im na receptima.

Hvala im na trudu.

I najviše – hvala im na ljubavi koju iz godine u godinu nesebično dijele sa svima nama.

https://www.facebook.com/reel/701750932927366

*objavljeno 9.veljače

Šimšir, Aco i pisma iz 1935. godine

Cijeli prošli tjedan ponovno je u Muzeju Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne boravio dr. Rudolf Barišić s Hrvatskog instituta za povijest. Nastavili smo sustavno sređivanje arhivske građe, korak po korak vraćajući se unatrag kroz vrijeme. Tjedan smo završili 1935. godinom.

Kao i puno puta dosad, među desecima i stotinama dokumenata poneki nam zapne za oko – bilo svojim izgledom, rukopisom ili sadržajem. Ovoga puta to je bilo pismo Ilije M. Živkovića, vlasnika trgovine mješovite robe i zemaljskih proizvoda, upućeno najvjerojatnije tadašnjem gvardijanu Franjevačkog samostana u Tolisi. U pismu obavještava kako je Športski klub Šimšir iz Orašja organizirao nogometnu utakmicu sa Sportskim klubom Zmaj od Bosne, najavljujući „jako interesantnu utakmicu i živu borbu za pobjedu“.

U istom dopisu stoji i zanimljiv detalj – ako uspije doći, za Šimšir će nastupiti i Aco. Organizacija utakmice, doznajemo, nije bila jednostavna: Zmaju od Bosne trebalo je uplatiti 1.200,00 dinara, pa se uz poziv na utakmicu moli i za financijsku pomoć.

Budući da o Športskom klubu Šimšir nismo znali ništa, dr. Barišić se obratio kolegi koji se bavi poviješću nogometa. Ubrzo smo saznali da je klub ime dobio po nadimku Aleksandra Ace Živkovića. Time je postalo jasnije i tko je Aco spomenut u pismu.

Guglajući internetom, otkrili smo da je riječ o Aleksandru Živkoviću Šimširu, proslavljenom igraču zagrebačkog

Građanskog i jednom od najboljih jugoslavenskih nogometaša između dva svjetska rata. Rođen je u Orašju, a karijeru je započeo u zagrebačkoj Concordiji. U 15 nastupa za reprezentaciju postigao je isto toliko pogodaka. Bio je pozvan i na prvo Svjetsko prvenstvo u Urugvaju 1930., no nastup je bojkotirao u znak prosvjeda zbog preseljenja Nogometnog saveza iz Zagreba u Beograd.

Među spisima smo pronašli i drugo pismo njegova oca Ilije M. Živkovića, u kojem moli da mu se izda „kršteni list“ za sina Acu, koji mu je hitno trebao poslati u Pariz. Pismo je datirano svega tri mjeseca nakon spomenute utakmice, upravo u vrijeme kada je Aleksandar Živković prešao iz Građanskog u Racing Club de Paris.

Marko Matolić nas je uputio na knjigu gospodina Ilje Dominkovića „NK Hajduk Orašje 1919. – 2019.“ u kojoj se može više toga pročitati i o klubu Šimšir i o igraču Aleksandru Živkoviću.

Nama je ova mala arhivska epizoda prije svega još jednom potvrdila koliko je važno sustavno sređivanje i proučavanje arhivske građe. Iako je riječ o samostanskom arhivu, u njemu se ne čuva samo povijest samostana i župe. U njegovim mapama i registratorima nalaze se tragovi lokalne povijesti, društvenog života, kulture, sporta, gospodarstva – pa i priče koje prelaze granice Posavine i Bosne i Hercegovine.

Arhiv je uistinu riznica priča koje čekaju da budu ponovno otkrivene, protumačene i ispričane. A svako ovakvo pismo podsjetnik je da prošlost nikada nije daleka – ona strpljivo čeka da je netko ponovno pročita.

*objavljeno 5.veljače

Veliko hvala Miri Živković i Perici Nediću, koji su za Federalnu TV, napravili iznimno lijep i profesionalan prilog o novootkrivenoj slici te restauraciji pet slika iz zbirke starih majstora. Svojim su radom na jasan, sadržajan i dojmljiv način približili javnosti važnost ovog otkrića i cjelokupnog restauratorskog procesa.

Zahvalu upućujemo i Mateju Iljazoviću koji je za HRT pripremio prilog o istoj slici, dodatno naglasivši značaj ovog

vrijednog umjetničkog djela.

Zahvaljujući novinarima iz Posavine, vijest o restauraciji slika i važnom otkriću djela A. P. Sensera proširila se ne samo diljem Bosne i Hercegovine, nego i u Hrvatskoj te mnogo šire. Njihova podrška i profesionalnost doprinijeli su da ova priča dobije pažnju kakvu zaslužuje.

Hvala vam na predanom radu i podršci.

https://www.facebook.com/reel/1226252808983410

* objavljeno 3.veljače

https://www.facebook.com/reel/1633355764684801

*objavljeno 2.veljače

U Muzeju Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne održana je 30. siječnja 2026. godine manifestacija Noć muzeja ’26. Kroz muzej je tijekom večeri prošlo više od 350 posjetitelja koji su mogli uživati u bogatom i raznolikom programu, koji je ove godine održan pod zajedničkim nazivom „Kad prošlost progovori“.

Program je započeo otvorenjem izložbe „Pod platnom“, na kojoj je predstavljeno pet restauriranih slika, među kojima i jedna koja je gotovo stotinu godina bila skrivena ispod drugog platna u istom okviru. Okupljene je na početku pozdravila voditeljica programa i djelatnica Muzeja Magdalena Mišković, upoznavši ih sa sadržajem večeri.

Pozdravne govore potom su uputili fra Marinko Živković, gvardijan Franjevačkog samostana u Tolisi, i Jozo Jezerčić, ravnatelj Muzeja. Fra Marinko je posebno istaknuo izložbu „Čuvari duha i znanja“, naglasivši kako nije slučajno da se upravo u Godini sv. Franje predstavlja izložba posvećena franjevcima koji su u 19. i početkom 20. stoljeća djelovali na području župe Tolisa ostavivši neizbrisiv trag gradnjom crkava, škola, zajednica te radeći na kulturnom i prosvjetnom uzdizanju stanovnika Bosanske Posavine. Otvaranje vrata muzeja, knjižnice i arhiva, fra Marinko vidi kao nastavak djelovanja današnjih franjevaca na kulturnom, duhovnom i društvenom polju u Bosanskoj Posavini.

Ravnatelj Muzeja u svom je obraćanju naglasio važnost izložbe „Pod platnom“ te zahvalio Federalnom ministarstvu kulture i sporta koje je financijski podržalo restauraciju slika starih majstora, omogućivši tako da ova vrijedna baština bude sačuvana, istražena i predstavljena javnosti. Posebnu zahvalu uputio je restauratorici dr. Zsuzsanni Korhecz Papp, koja je s velikom stručnošću i predanošću restaurirala slike te ukazala na njihovu iznimnu umjetničku i povijesnu vrijednost. Pozdravio je i dr. sc. emeritu Mirjanu Repanić Braun s Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu, zahvalivši joj što je prihvatila poziv i došla u Tolisu kako bi stručno predstavila restaurirane slike.

U svom izlaganju dr. Mirjana Repanić Braun najveći je dio predavanja posvetila novootkrivenoj slici, za koju je utvrdila da je riječ o djelu baroknog slikara Antoniusa Paulusa Sensera. Na temelju ikonografske analize predložila je naziv „Blažena Djevica Kraljica neba i duše u purgatoriju“, odnosno jednostavnije „Gospa od Čistilišta“. Osvrnula se i na ostale četiri slike, istaknuvši njihovu umjetničku i povijesnu vrijednost te napomenuvši kako je na tragu otkrića njihovih autora.

Svečani ugođaj početka i završetka službenog dijela programa upotpunila je violinistica prof. Matea Oršolić, izvodeći skladbe Menuet (Luigi Boccherini) i Bourrée (J. S. Bach).

Uz izložbu „Pod platnom“, posjetitelji su mogli razgledati i izložbe „Čuvari duha i znanja“ te „Summa Angelica (1525.)“. Izložba „Čuvari duha i znanja“ donosi više od trideset portreta fratara koji su u 19. i početkom 20. stoljeća svojim radom ostavili dubok trag u vjerskom, kulturnom i prosvjetnom životu ovoga kraja. Izložba „Summa Angelica“ predstavlja najstariju knjigu samostanske knjižnice, tiskanu 1525. godine, a kroz 13 panoa i originalna dva sveska prikazuje njezin sadržaj, povijest i put od Venecije, gdje je tiskana, preko Trenta, gdje je stoljećima čuvana i čitana, do Tolise, gdje se danas nalazi.

Za sve posjetitelje bio je pripremljen i prigodan gastro-kutak: kuhano vino i čaj pripremili su s. Luja i fra Josip Adrić, dok su vrijedne žene iz Udruge Marija iz Domaljevca te Mandica i Ružica Vukić iz Tolise počastile goste svježim listarićima, fritulama i bakinim kolačima.

Cjelokupni program, objedinjen pod nazivom „Kad prošlost progovori“, pokazao je kako baština nije tek uspomena na neka prošla vremena, nego živi temelj sadašnjosti i nadahnuće za budućnost. U toj večeri prošlost je doista progovorila – kroz slike, knjige, portrete i glazbu – a brojni posjetitelji potvrdili su da takav glas ima svoju publiku i svoje trajno mjesto u životu zajednice.

*objavljeno 28.1.2026.

Vrijeme ostavlja tragove. Moljac. Vlaga. Izblijedjela tinta.

Ali i to je dio priče.

Naša Summa Angelica ovih je dana napunila 501 godinu.

Još uvijek stoji uspravno. Još uvijek govori.

I još uvijek ima što ispričati.

Ako joj želite čestitati rođendan,

možete to učiniti na jednostavan način:

dođite pogledati izložbu

i, usput, poklonite joj lijepu pažnju — katalog izložbe.

Cijena: 10 KM.

Petak, 30. 1. 2026.

Knjižnica Muzeja Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne (2. kat)

Od 19 do 23 sata!

*objavljeno 27.1.2026.

Crkve se ne grade samo od cigle.

Škole se ne otvaraju same od sebe.

Znanje se ne širi bez onih koji mu vjeruju.

Znamo da znate tko je i kada otvorio prvu pučku školu u Bosni i Hercegovini, a znate li:

– tko je bio prvi gvardijan samostana u Tolisi?

– tko je pripremao materijal za gradnju crkve prije nego je položen i prvi kamen?

– tko je gradio crkvu, a tko samostan koji danas čuva muzej, knjižnicu i arhiv?

– tko su bili fratri koji su kroz 19. i 20. stoljeće čuvali duh i znanje Posavine?

Njihove portrete – i njihove priče – donosimo vam na izložbi

ČUVARI DUHA I ZNANJA

Petak | Noć muzeja

Muzej Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne

Dođite i upoznajte ljude koji su gradili više od zidova.

*objavljeno 27.1.2026.

Tiskana u Veneciji.

Čitana u Trentu.

Čuvana u Tolisi.

Čekamo vas u petak, 30. siječnja 2026.

*objavljeno 22.1.2026.

Dok su se vremena mijenjala,

u samostanskim zidovima čuvala se povijest, kultura i umjetnost.

Tiho.

Strpljivo.

Odgovorno.

Izložba ČUVARI DUHA I ZNANJA - portreti franjevaca Posavine

Dobro došli u riznicu prošlosti.

*objavljeno 21.1.2026

U istoj knjizi – tri različite ruke.

Jedan nepoznati komentator.

Jedan cenzor.

Jedan fratar s kraja 18. stoljeća.

Knjiga nije šutjela.

Pisali su u njoj.

*objavljeno 20.1.2026.

Nakon sto godina tame – ponovno svjetlo.

Restauracija je vratila boje,

sjaj i dostojanstvo slici koja je desetljećima bila nijema.

Spašena od propadanja. Spašena od zaborava.

Dođite je vidjeti uživo 30. siječnja, uz stručno predstavljanje dr. sc. Mirjane Repanić Braun, najbolje poznavateljice života i djela A. P. Sensera!

Zahvaljujemo Katarini i Ivanu Baotiću, djelatnicima RTV HB, na lijepom prilogu o novootkrivenoj slici.

https://www.facebook.com/reel/1201396235480497

*objavljeno 19.1.2026.

Sadržaj knjige nije bio svima po volji.

Martin Luther ju je spalio, a naš primjerak je prošao

kroz ruke Kongregacije za indeks.

Netko je u njoj ostavio službenu potvrdu:

Ova knjiga smije se čitati.

30. 1. 2026. Noć muzeja

Knjižnica Muzeja Vrata Bosne

*objavljeno 14.1.2026.

U našoj knjižnici čuva se knjiga koja je starija od većine europskih država.

Preživjela je reformaciju, cenzuru, putovanja i pet stoljeća čitanja.

Znate li koje je godine tiskana?

*objavljeno 31.prosinca

Godinu na izmaku Muzej Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne završava događajem koji nadilazi okvire jedne ustanove i postaje snažan podsjetnik na to koliko se još neispričanih priča skriva u tišini samostanskih zidova.

Danas je u samostan i muzej s restauracije vraćena iznimno vrijedna slika iz 18. stoljeća – isto ono djelo koje je prije nekoliko mjeseci šokiralo stručnu i širu javnost kada je, poput prizora iz romana ili filma, otkriveno skriveno ispod druge, znatno mlađe i slabije slike.

Nakon više od stotinu godina tame, zaborava i tišine, ovo je umjetničko djelo ponovno ugledalo svjetlo dana – obnovljeno, spašeno i dostojanstveno.

Riječ je o slici koju je, prema stručnoj procjeni, naslikao Antonius Paulus Senser u 18. stoljeću, a koja prikazuje Blaženu Djevicu Mariju s Djetetom Isusom okrunjenu od anđela, poznatu u ikonografiji kao Gospa od Anđela ili Krunjenje Blažene Djevice Marije. Djelo se dovodi u vezu s

franjevačkom crkvom u Đakovu, a pretpostavlja se da je, poput drugih kapitalnih umjetnina, završilo u Tolisi zahvaljujući darovima biskupa Josipa Jurja Strossmayera.

Da sudbina ove slike danas ne bude tek fusnota u povijesti izgubljenih umjetnina, zaslužno je Federalno ministarstvo kulture i sporta, koje je osiguralo sredstva za njezinu restauraciju. Time slika nije samo spašena od daljnjeg propadanja, nego i od najopasnijeg neprijatelja kulturne baštine – zaborava.

Ova restauracija dio je šireg projekta: Ministarstvo je financiralo obnovu pet slika iz zbirke starih majstora Muzeja Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne, a upravo se ova slika smatra povijesno i umjetnički najvrjednijom među njima.

Zainteresirana javnost imat će priliku vidjeti ovo obnovljeno remek-djelo, zajedno s još četiri restaurirane slike, krajem siječnja 2026. godine u sklopu Noći muzeja, kada će naš muzej ponovno postati jedno od središta kulturnog života regije.

*objavljeno 2.prosinca

Na ovogodišnjem 28. seminaru ARHIVI, KNJIŽNICE, MUZEJI, koji je održan u Osijeku od 24. do 26. studenog, svoje je izlaganje održala i Ljubica Nedić s Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku. Pod naslovom „Tri u jedan – arhiv, knjižnica i muzej Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne“ predstavila je bogatstvo i posebnost naše ustanove, stavivši u fokus međusobnu povezanost i nadopunjavanje arhiva, knjižnice i muzeja unutar jedinstvenog kulturnog prostora.

Od srca zahvaljujemo Ljubici Nedić što neumorno radi na popularizaciji našeg muzeja te što svaku priliku koristi kako bi o našoj baštini pisala i predavala u hrvatskim, mađarskim i turskim stručnim publikacijama i krugovima. Tijekom protekle tri godina više je puta boravila u našem muzeju, s posebnim interesom za arhivsku građu, koju je svojim radovima

predstavila široj stručnoj javnosti i tako pridonijela njezinoj vidljivosti i valorizaciji.

Posebno nas raduje što posljednjih mjeseci primjećujemo znatno povećanje broja studenata koji dolaze k nama u potrazi za građom za svoje seminarske i završne radove. Sve je više i zahtjeva stručnjaka i istraživača zainteresiranih za uvid i stručnu obradu arhivske građe.

Upravo zato smo započeli drugu fazu sređivanja arhivske građe, kako bismo je posložili po predmetima, digitalizirali, sustavno zaštitili i učinili dostupnijom svim zainteresiranim istraživačima.

Zahvalni smo svima koji svojim radom, zanimanjem i suradnjom doprinose tome da Muzej, Knjižnica i Arhiv Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne postanu središte znanstvenog dijaloga i trajne brige za pisanu baštinu našega naroda.

*objavljeno 28.studenog

Jučer smo imali čast ugostiti gospodina Tomislava Heferera, vlasnika čuvene Umjetničke radionice Heferer iz Zagreba, te njegovog stručnog suradnika Ivicu Jambrešića. Posjet je bio posvećen detaljnom pregledu naših orgulja – nacionalnog spomenika i ujedno najstarijih orgulja u Bosni i Hercegovini.

Ove iznimne orgulje, starije i od same crkve, izrađene su oko 1800. godine za crkvu sv. Petra i Pavla u Osijeku, a djelo su proslavljenog graditelja Caspara Fischera iz Apatina. Kada je 1895. godine stara osječka crkva srušena radi izgradnje današnje konkatedrale, tadašnji gvardijan fra Filip Oršolić prepoznao je njihovu vrijednost i otkupio orgulje, zajedno s dva oltara. Već sljedeće godine, 1896., stručnjaci Prve hrvatske gradione orgulja, harmonija i glasovira Heferer sklopili su ih u našoj crkvi. Na blagdan Male Gospe blagoslovljene su i prvi put zasvirale pod prstima fra Andrije Vincetića.

Danas, gotovo 130 godina nakon toga, potomak slavne obitelji Heferer ponovno stoji pred istim instrumentom – kako bi izradio stručni elaborat o njegovoj mogućoj restauraciji. Gosti su otvorili sve dostupne dijelove orgulja, precizno izmjerili svaki element i pritom izrazili veliko oduševljenje izvornošću i očuvanošću instrumenta. Iako su nakon požara

1917. godine neke komponente morale biti zamijenjene, impresivnih 70 % materijala i konstrukcije ostalo je izvorno. To našim orguljama daje iznimnu glazbenu, kulturnu i graditeljsku vrijednost, prepoznatljivu i izvan granica BiH.

Unatoč tome što su još uvijek u svirnom stanju, danas se na njima svira rijetko – ponajviše zbog potrebe za sveobuhvatnom restauracijom. Prema riječima gospodina Tomislava Heferera, takav zahvat bi bio zahtjevan, dugotrajan i financijski značajan, a orgulje bi privremeno morale biti prenesene u zagrebačku radionicu. No nakon restauracije zasjale bi punim sjajem te ponovno pružale veličanstven zvuk i svečanost liturgijskim slavljima, baš kao i prije više od stoljeća.

O točnom opsegu zahvata i procjeni troškova više ćemo znati nakon izrade elaborata. Budući da ove orgulje predstavljaju vrijedan dio kulturne baštine i Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, vjerujemo da će obje države prepoznati važnost njihove restauracije i pružiti potrebnu potporu.

Sa zahvalnošću ističemo kako je ovo prvi korak prema mogućem povijesnom projektu koji bi najstarijim orguljama u BiH vratio njihovu punu ljepotu, izvornost i zvuk – na ponos svih nas.

*objavljeno 24.studenog

U prostorijama starog Franjevačkog samostana u Tolisi (Muzej Vrata Bosne) postavljena je izložba fotografija Asmira Šadića, našeg dugogodišnjeg suradnika koji neumorno fotoaparatom prati i bilježi kulturna događanja na području Grada Orašja, ali i šire. Izložba nosi naziv „Vukovar“, a prije tjedan dana bila je svečano otvorena u Centru za kulturu Orašje.

Tijekom iduća dva tjedna zainteresirani posjetitelji moći će u hodniku samostana razgledati 18 fotografija na kojima autor prikazuje Kolonu sjećanja, u kojoj je sudjelovao punih 12 godina. Na fotografijama dominira Vukovarski vodotoranj, simbol hrvatskog zajedništva, kao i prizori s Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata u Vukovaru.

Izložba je otvorena svakog radnog dana, kao i nedjeljom nakon svetih misa.

*objavljeno 17.studenog

Tjedan iza nas u Muzeju Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne bio je ispunjen živim susretima, stručnim radom i lijepim pričama koje potvrđuju koliko je važno čuvati i njegovati naše kulturno nasljeđe.

Tjedan smo započeli posjetom veće skupine hodočasnika iz Davora, koje je kroz muzej proveo fra Marinko Živković, gvardijan Franjevačkog samostana Tolisa. Njihov iskreni interes za povijest samostana i našega kraja još jednom je potvrdio važnost prostora u kojem se prošlost može vidjeti, doživjeti i razumjeti.

Cijeli tjedan s nama je proveo i dr. Rudolf Barišić, koji se u našem muzeju već odavno ne doživljava kao gost, nego kao član kuće. Započeli smo drugu fazu sređivanja arhivske građe — nakon što je sve razvrstano po godinama, sada ulazimo dublje u sadržaj dokumenata koji se razdvajaju po slučajevima i arhivskim jedinicama. Rudolfovo znanje, iskustvo i radna predanost od presudne su važnosti za ovaj složen posao, i teško je zamisliti kako bi ovaj projekt napredovao bez njegove stručne ruke i dobrog duha. Udarnički rad proteklih dana donio je odlične rezultate, na što smo iznimno ponosni.

Dok se u arhivu radilo punom snagom, paralelno su Pero Matkić i njegov sin Miho — koji već duže vrijeme volontira u muzeju — vrijedno sređivali depo, naše muzejsko skladište. Odvajali su arhivsku građu od muzejskih predmeta te unosili više reda i preglednosti u prostor. Drvene police koje su iz arhiva zamijenjene metalnima prenijeli su u depo, gdje će služiti za odlaganje izdanja vezanih uz muzejsku djelatnost te kutija s muzejskom građom koja čeka stručnu obradu i buduće izlaganje. Njihov rad donio je veliku korist i podigao kvalitetu čuvanja građe na višu razinu.

Pred kraj tjedna posjetili su nas dr. sc. Mario Katić s Odjela za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru te Katarina Dimšić, kustosica Etnografskog odjela Muzeja Slavonije

Osijek. Došli su radi uspostavljanja suradnje i rada na njihovom višemjesečnom istraživanju koje se bavi šargijom i violinom kao etno instrumentima te običajima i pjesmama koje ih prate. Osim rada s nama, toga su dana susreli brojne znalce i svirače baš tih tradicionalnih instrumenata. Suradnja je dogovorena, a pred nama su brojni zanimljivi susreti i, vjerujemo, još bogatiji rezultati.

Kao simpatična napomena: kustosica Katarina Dimšić sestra je popularne pjevačice Mije Dimšić, što je zanimljiv podsjetnik na to kako se ljubav prema glazbi u jednoj obitelji može izraziti na različite načine — jedna kroz estradu, druga kroz etnologiju i kulturnu baštinu.

U četvrtak je zaključen i tečaj znakovnog jezika koji su zajednički organizirali Ansambl „Raščica“ i naš muzej, odnosno predsjednica Ansambla i djelatnica muzeja Magdalena Mišković. Tečaj je vodila instruktorica znakovnog jezika Nataša Đukić, jedini sudski tumač za znakovni jezik u Brčko Distriktu. Nakon pet tjedana intenzivnog rada, 17 polaznika uspješno je završilo program. Ovakve edukacije dodatno jačaju društvenu ulogu muzeja i potiču inkluzivnost, razumijevanje i povezanost u zajednici.

Tjedan smo završili posjetom Dragovoljačke udruge veterana i dragovoljaca BETA 1991 iz Širokog Brijega. Na putu prema Vukovaru navratili su u naš muzej, gdje ih je kroz stalni postav provela Magdalena Mišković, upoznavši ih s poviješću crkve, samostana i posebnom ulogom prostora tijekom Domovinskog rata, kada je novi dio samostana služio kao ratna bolnica. Njihov posjet bio je snažan podsjetnik na povezanost prošlih i suvremenih generacija te na važnost čuvanja sjećanja.

Sve ove aktivnosti pokazuju da muzej, arhiv i samostan nisu samo mjesta čuvanja predmeta, nego živi prostori susreta, znanja, istraživanja, solidarnosti i zajedništva.

A pred nama su — ako je suditi po ovom tjednu — još mnogi lijepi i sadržajni dani.

*objavljeno 30.listopada

U dvorani Starog samostana u Tolisi, u prostoru Muzeja Franjevačkog samostana Vrata Bosne, sinoć je održano svečano predstavljanje Zbornika radova „Franjevci Bosne Srebrene i školstvo od početaka do kraja 20. stoljeća – u povodu 200 godina osnutka prve pučke škole u Tolisi 1823.“.

Predstavljanju su nazočili brojni uzvanici iz crkvenog, diplomatskog, kulturnog i prosvjetnog života. Među njima su bili gospođa Jadranka Modrić, hrvatska konzulica u Orašju, gospodin Blaž Župarić, predsjednik Skupštine Županije Posavske, gospođa Zorica Raguž Osmanagić, pomoćnica ministrice prosvjete, znanosti, kulture i sporta Županije Posavske te gradonačelnik Grada Orašja, gospodin Marijan Bano Oršolić. Uz njih su na predstavljanju sudjelovali brojni ravnatelji škola, učitelji i djelatnici kulturnih i obrazovnih ustanova Posavine.

Voditelj programa bio je Jozo Jezerčić, tajnik Organizacijskog odbora, koji je u uvodnom govoru pozdravio sve nazočne i zahvalio na dolasku. Posebno je zahvalio Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske te Federalnom ministarstvu kulture i sporta na potpori u organizaciji znanstvenog skupa održanog prije dvije godine, kao i u tiskanju samog Zbornika radova.

Budući da provincijal Bosne Srebrene, fra Zdravko Dadić, nije mogao nazočiti predstavljanju, u njegovo ime okupljene je pozdravio fra Marinko Živković, gvardijan Franjevačkog samostana Tolisa. U međuvremenu se nazočnima pridružio i fra Miro Relota, definitor Provincije, koji je u ime uprave Provincije zahvalio svima koji su pridonijeli ostvarenju ovog vrijednog projekta.

Prigodne riječi uputio je i fra Mario Jurić, bivši gvardijan i jedan od glavnih pokretača ideje o obilježavanju 200. obljetnice prve pučke škole u Bosni i Hercegovini. U svom obraćanju prisjetio se početaka projekta, suradnje s brojnim institucijama i pojedincima te naglasio kako su realizaciju projekta financijski potpomogli Središnji državni ured za Hrvate izvan RH, Federalno ministarstvo kulture i sporta, Županija Posavska i Grad Orašje.

U nastavku programa uslijedio je stručni dio – predstavljanje Zbornika radova.

Prvi je govorio dr. sc. Robert Skenderović, viši znanstveni

suradnik Hrvatskog instituta za povijest, koji je okupljene pozdravio u ime ravnatelja Instituta, suorganizatora znanstvenog skupa i predstavljanja. U svom izlaganju predstavio je prvih šest radova iz Zbornika, istaknuvši znanstvenu i kulturnu vrijednost objavljene građe te povijesnu veličinu djela fra Ilije Starčevića, koji je 1823. godine otvorio prvu pučku školu u Tolisi – i time postavio temelj školstva u Bosni i Hercegovini.

Drugi predstavljač, dr. sc. Dinko Župan, viši znanstveni suradnik Hrvatskog instituta za povijest – Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, govorio je o povijesnim okolnostima u kojima je djelovao fra Ilija Starčević i franjevci Bosne Srebrene. Naglasio je da je ovaj Zbornik vrijedan početak ozbiljnijeg proučavanja povijesti školstva te pozvao na daljnja istraživanja u franjevačkim arhivima, gdje se, kako je istaknuo, krije još mnogo neistraženih izvora koji svjedoče o velikom doprinosu fratara obrazovanju i kulturi.

Kao treći predstavljač okupljenima se obratio dr. sc. Tado Oršolić, upravitelj Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru i glavni urednik Zbornika, ujedno i rođeni Tolišanin. U svom govoru prisjetio se samih početaka ideje o održavanju znanstvenog skupa, zahvalivši svima koji su pomogli da projekt od ideje do tiskane knjige bude uspješno ostvaren. Posebno je istaknuo doprinos fra Marija Jurića, tadašnjeg gvardijana, koji je, kako je rekao, bio „pokretač i logističar, ali prije svega čovjek koji je vjerovao u vrijednost ovog projekta“.

Na završetku predstavljanja, sadašnji gvardijan fra Marinko Živković zahvalio je svima koji su na bilo koji način pridonijeli realizaciji projekta te pozvao goste na druženje i „čašicu razgovora“ u samostanskom dvorištu.

Cijelom događaju posebnu toplinu i duhovnu notu dao je župni zbor Adoro, koji je svojim troglasnim izvedbama pjesama „Reci, Marijo“, „Only Time“ i „Zato pjevam Ti“ stvorio meditativnu i svečanu atmosferu.

Predstavljanje Zbornika još je jednom potvrdilo bogatu duhovnu i kulturnu baštinu franjevaca Bosne Srebrene, čije je djelovanje kroz stoljeća bilo usmjereno na prosvjećivanje, odgoj i uzdizanje naroda. U tom svjetlu, Zbornik radova nije samo spomen na prošlost, nego i poticaj da se to dragocjeno nasljeđe nastavi i u budućnosti.

Foto: fra Marinko Živković i Josip Ivić

*objavljeno 21.listopada

Zahvaljujemo uredništvu Svjetla riječi na prilici da o bogatom i zanimljivom sadržaju našeg muzeja progovorimo kroz radioemisiju Svjetla riječi koju će emitirati: Radio Busovača, Federalni radio, RTV Herceg Bosna, Radio Jajce, Radio

Kupres, Radio Marija, Radio Usora, Radio Žepče, Radiopostaja Orašje, Radio Rama, Radio Brod, Radio Bugojno, Radiopostaja Čapljina, Mostarska panorama i Radiopostaja Odžak.

https://www.youtube.com/watch?v=ENxoLrk0r4c

*objavljeno 16.listopada

Ansambl „Raščica“, koji djeluje pri Franjevačkom samostanu Tolisa, u suradnji s Muzejom Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne, organizira besplatan tečaj znakovnog jezika.

Tečaj vodi Nataša Đukić, jedini sudski tumač znakovnog jezika u Brčko Distriktu, a tečaj će se realizirati kroz 10 sati (pet susreta po dva školska sata). Susreti su četvrtkom od 19:30, a prvi susret je večeras (16. 10. 2025.).

Trenutno je upisanih deset (10) polaznika, ali ima još slobodnih mjesta za sve koji žele naučiti „govor tišine“.

Pridružite nam se i postanite dio zajednice koja razumije i bez riječi.

Zašto učiti znakovni jezik?

Omogućuje bolju inkluziju i smanjuje izoliranost osoba s oštećenjem sluha.

Razvija empatiju i međusobno razumijevanje.

Potiče neverbalne vještine, koncentraciju i izražavanje tijelom, rukama i licem.

*objavljeno 9.listopada 2025.

Tijekom sređivanja arhivske građe u Muzeju Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne, naišli smo na iznimno zanimljiv dokument koji svjedoči o društvenim promjenama i demografskim kretanjima u prošlom stoljeću. Riječ je o ručno pisanom statističkom prikazu koji je, prema svemu sudeći, sastavio fra Anto Nedić, svećenik poznat po svojoj pedantnosti, marljivosti i zanimanju za društvene teme.

Fra Anto je usporedio mortalitet i natalitet u župi Tolisa u razdobljima 1920.–1932. i 1970.–1982., prateći koliko se mijenjao broj rođenih, umrlih i godišnji prirodni priraštaj. Njegova je bilješka naslovljena jednostavnim, ali snažnim pitanjem: „Treba li se zamisliti nad ovim?“

Kad su se u župi Tolisi rađale stotine djece godišnje

U prvoj polovici 20. stoljeća župa Tolisa bilježi zavidan broj novorođenih – pojedinih se godina rađalo i preko 400 djece, dok se sedamdesetih godina prošlog stoljeća taj broj prepolovio, a krajem sedamdesetih pao i ispod 200.

Fra Anto je precizno pratio i godišnji priraštaj – razliku između rođenih i umrlih. Sve do 1976. godine priraštaj je bio troznamenkast, no nakon toga brojke postaju dvoznamenkaste, što pokazuje jasan pad nataliteta.

Napredak medicine – i promjena mentaliteta

U svojim bilješkama fra Anto zaključuje kako se mortalitet s godinama smanjivao, zahvaljujući razvoju medicine, higijene i prehrane. No, istodobno se smanjivao i natalitet. Kao razloge navodi ono što bi se i danas moglo čuti u mnogim raspravama:

„Komotan život, sebičnost, nedostatak pouzdanja u Boga i osjećaja za žrtvu, te teški životni uvjeti.“

Što bi fra Anto rekao danas?

U vrijeme kada je pisao svoje zabilješke, fra Anto je upozoravao da župa Tolisa broji preko 12.000 stanovnika, ali da „ovaj priraštaj govori o preranoj smrti našega naroda“. Gotovo pola stoljeća kasnije, njegove riječi zvuče proročki.

Danas, kad su brojke novorođenih još niže nego sedamdesetih, a prirodni priraštaj je u debelom minusu, teško je ne postaviti isto pitanje koje je i on zapisao na vrhu svoje bilješke: „Treba li se zamisliti nad ovim?“

U vremenu digitalnih projekata i novih tehnologija, ovakav dokument podsjeća nas da su brojevi više od statistike – oni su svjedočanstvo života, nade, i promjena kroz koje prolazi svaka zajednica. Također nas podsjećaju da arhivi čuvaju i dokumente koji nisu samo povijest – nego i poziv da promislimo o sadašnjosti.

*objavljeno 6.10.2025.

U Muzeju Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne proteklih mjeseci provodimo i završavamo nekoliko važnih projekata koji su usmjereni na očuvanje i obnovu naše kulturne baštine.

Prošli tjedan završili smo prvu fazu projekta “Sređivanje i digitalizacija arhivske građe”, koji provodimo uz financijsku potporu Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Ovim projektom arhivsku građu sustavno razvrstavamo, evidentiramo i digitaliziramo, kako bi bila trajno sačuvana i dostupna budućim naraštajima.

Završili smo i projekt “Vatrodojavni sustav i grijanje”, financiran od strane Ministarstva civilnih poslova BiH, kojim smo zamijenili stari sustav vatrodojave i dodatno povećali sigurnost muzeja i vrijednih predmeta koji se u njemu čuvaju.

Do kraja godine planiramo završiti i projekt “Restauracija starih slika i izložbe”, koji sufinanciraju Franjevački samostan

Tolisa, Grad Orašje i Federalno ministarstvo kulture i sporta. Kroz ovaj projekt bit će restaurirano šest slika starih majstora iz 18. i 19. stoljeća, koje će nakon obnove ponovno zasjati punim sjajem.

S ponosom možemo reći da muzej iz dana u dan ulaže napore kako bi sačuvao vrijedne dokumente, slike i predmete, ali i sam prostor muzeja. Svaki projekt, bilo da se radi o restauraciji, digitalizaciji ili zaštiti zgrade, korak je prema očuvanju onoga što su nam ostavili naši prethodnici.

Hvala svima koji nas u tome podržavaju – donatorima, suradnicima i posjetiteljima. Vaša podrška nam daje snagu da i dalje s istim žarom čuvamo baštinu koja nas povezuje i podsjeća tko smo.

Hvala i medijima (Radio Orašje, Večernji list, RTV HB, Federalna TV i dr.) koji redovito prate i izvještavaju svoje slušatelje, čitatelje i gledatelje o svim projektima i događajima u Muzeju Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne.

https://www.facebook.com/100088717660539/videos/pcb.797296466570935/831919706181551

*objavljeno 2.10.2025.

Dinamo iz Donje Mahale 1986. i Dinamo Zagreb 2025.

U Muzeju Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne ovih dana privodimo kraju prvu fazu projekta „Sređivanje i digitalizacija arhivske građe“, kojeg sufinancira Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Gost našeg samostana i muzeja cijeli tjedan je dr. Rudolf Barišić, voditelj projekta i veliki navijač zagrebačkog Dinama.

Da arhiv često skriva male dragocjenosti pokazalo se i ovoga puta – razvrstavajući dokumente naišli smo na Poziv iz 1986. godine kojim je nogometni klub Dinamo iz Donje Mahale pozvao tadašnjeg gvardijana fra Pericu Martinovića na finalnu utakmicu popularnog Kupa Zadrugara. Na dokumentu je naknadno dopisan i rezultat: Dinamo iz Donje Mahale slavio je protiv Bosne (Ostojićevo, Bijeljina) i osvojio naslov pobjednika rezultatom 3:1.

Uz malo arhivskog humora, poželjeli smo da se i večeras u Europskoj ligi Rudolfov Dinamo iz Zagreba proslavi baš kao njegov imenjak iz Donje Mahale prije gotovo četiri desetljeća. A možda ova uspomena posluži Mahalcima kao poticaj da sljedeće godine dostojno obilježe 40. obljetnicu tog sportskog trijumfa, jer Kup Zadrugara je u posavskoj

sportskoj povijesti ostavio dubok trag. Dinamo iz Donje Mahale osvajao ga je dvaput (1979. i 1986.), a Napredak iz Matića čak triput (1974., 1984. i 1990.), dok su ga jednom osvajali NK Posavac iz Ugljare (1982.), NK Sloga Tolisa (1987.), NK Partizan Kostrč (1989.) te zadnji osvajač tog kupa NK Proleter Oštra Luka (1991.).

Projekt sređivanja građe pokazuje kako svaki dokument, bez obzira na temu, ima svoju povijesnu vrijednost – od službenih dopisa i rukopisnih knjiga do sportskih poziva. Zahvaljujući potpori Državnog ureda za Hrvate izvan RH, muzejski arhiv danas je bogatiji za nove metalne police i velik broj bezkiselinskih kutija, koje osiguravaju dugotrajno i sigurno čuvanje povijesne građe. Time se postižu uvjeti u skladu s preporučenim standardima zaštite – stabilnost, preglednost i mogućnost lakšeg korištenja.

Razvrstavanjem dokumenata po godinama već smo napravili značajan iskorak, a u drugoj fazi planiramo građu detaljno sortirati po predmetima. Time ćemo omogućiti istraživačima, povjesničarima i svim zainteresiranim korisnicima brži i jednostavniji pristup te dodatno naglasiti važnost očuvanja pisane baštine. Jer, kako kažu arhivisti: ono što danas sačuvamo, sutra će pričati priču našoj djeci i unucima.

*objavljeno 3. rujna 2025.

Šesto, posljednje ovogodišnje izdanje serijala "Ljeto na Federalnoj" obišlo je Tuzlu, Gradačac, Orašje, Brčko i Odžak.

Zavirili su i u naš muzej i crkvu.

Zanimljiv i dinamičan serijal kojeg se isplati pogledati od prve do zadnje epizode.

*objavljeno 25. kolovoza 2025.

Muzej Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne i u ovom razdoblju bilježi iznimno velik broj posjetitelja iz raznih zemalja Europe i svijeta. Ipak, unatoč stalnim posjetama i turističkom interesu, muzej ne zaboravlja svoje temeljne zadaće – prikupljanje, zaštitu i stručnu obradu muzejskih predmeta te očuvanje same zgrade starog samostana u kojoj je muzej smješten.

Proteklog tjedna u muzeju su boravila tri studenta arheologije koji su dio svog vremena posvetili obradi predmeta iz različitih povijesnih epoha. Posebno se istaknula studentica Lina Glavinić, koja radi na svom master radu s fokusom na metalno doba. Ona je u Tolisu došla iz Münchena, zajedno s prijateljem Juliusom Fagnerom, čije je istraživačko zanimanje usmjereno na rimsko razdoblje. Dio svog godišnjeg odmora proveli su radno, pomažući u muzeju i na terenu s Perom Matkićem. Zbog zanimanja za brončane predmete iz naše zbirke, obišli su i Gradski muzej Županja te Gradski muzej Vinkovci, čime se dodatno proširila mreža suradnje.

Suradnja s Linom urodila je novim plodovima – u naš muzej je stigla i studentica Fatima Tuco iz Švedske. Ona je na drugoj godini master studija, a njezin istraživački fokus je srednji vijek. Porijeklom iz Viteza, rado dolazi u Bosnu i Hercegovinu, kako zbog obiteljskih veza, tako i radi stručnih istraživanja. Fatima se u muzeju posvetila analizi i rekonstrukciji srednjovjekovnog mača iz stalnog postava, na kojemu su prethodnim nestručnim zahvatima oštećene gravure. Uspjela ih je precizno rekonstruirati na papiru, pa će posjetitelji ubuduće moći vidjeti i originalni izgled ukrasa. Osim mača, istraživala je i prstenje iz našeg fundusa, a

rezultat njezina rada bit će članak u stručnom časopisu.

Rad sa studentima iz Njemačke i Švedske za nas ima višestruku vrijednost. Osim što doprinosi stručnoj obradi predmeta i jačanju suradnje s europskim fakultetima i kulturnim institucijama, njihov primjer može potaknuti i mlade u Županiji Posavskoj da se zainteresiraju za prošlost Posavine i razmisle o studiju arheologije.

Važno je naglasiti da se muzejski rad ne odnosi samo na prikupljanje i izlaganje predmeta, nego i na njihovu zaštitu i pravilnu stručnu obradu. Svaki predmet ima svoju priču, a samo kroz pažljivu konzervaciju i dokumentiranje može se očuvati za buduće generacije. Jednako tako, nužna je stalna briga i o prostoru u kojem se predmeti čuvaju.

Upravo zato u Muzeju Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne posebnu pažnju posvećujemo i zaštiti same zgrade starog samostana u kojem su smješteni muzej, knjižnica i arhiv. Prošle godine pokrenut je projekt „Vatrodojavni sustav i grijanje“, kroz koji je izrađen Elaborat zaštite od požara i planovi evakuacije. Tijekom proteklog tjedna izvršena je i zamjena dotrajalog protupožarnog sustava novim i moderniziranim alarmnim sustavom. Radove su uspješno i profesionalno obavili Haris Kadić i Dino Nuhanović iz sarajevske firme Arcus, specijalizirane za tehničku zaštitu objekata. Projekt se provodi uz sufinanciranje Ministarstva civilnih poslova BiH.

Kroz cjelokupni rad nastojimo biti atraktivna turistička destinacija, ali i ozbiljna znanstvena ustanova, koja vodi brigu i o očuvanju baštine i o sigurnosti prostora u kojemu se ona čuva. Naša vrata su uvijek otvorena, kako znatiželjnim posjetiteljima, tako i mladim istraživačima koji žele učiti, otkrivati i doprinositi zajedničkoj kulturnoj baštini.

*objavljeno 30. srpnja 2025.

Nakon nedavnog, gotovo filmskog otkrića slike „Gospa od Anđela“ Antoniusa Paulusa Sensera, koja je čitavo stoljeće bila skrivena ispod drugog platna, Muzej Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne je ponovno na pragu velikog otkrića - ovaj put arheološkog!

Tijekom samo dva dana istraživanja na rijeci Savi, otkrivena je i iskopana dosad nezabilježena količina bipiramidalnih ingota – rijetkih metalnih šipki koje su, vjeruje se, stare preko dvije tisuće godina. Ingot je komad relativno čistog metala, izliven najčešće u šipke, pločice ili blokove i pogodan je za transport i daljnju obradu, tj. takve šipke kovači tope i od njih kuju oruđe, oružje, posuđe i sl. Ima ih različitih oblika, ovisno o periodu u kojem su izlijevani. Ovi pronađeni su karakteristični za prijelaz iz latenskog doba u rimsko doba i smješta ih se u 1. ili 2. stoljeće prije Krista.

Koliko je ovaj nalaz senzacionalan, najbolje pokazuje činjenica da se do sada u cijeloj Bosni i Hercegovini, u Zemaljskom muzeju, čuvao samo jedan jedini takav ingot. I u Hrvatskoj se također čuva samo jedan, a u Sloveniji dva ili tri. Veći broj takvih ingota pronađen je u Francuskoj, Njemačkoj, Mađarskoj i Rumunjskoj.

Sada, zahvaljujući ovom otkriću, broj pronađenih ingota u Bosanskoj Posavini možda nadmašuje ukupni broj svih poznatih u Europi!

A sve je krenulo – a s kim drugo – nego s Perom Matkićem, zaljubljenikom u prošlost Posavine, koji je prošle godine, sasvim slučajno, u mutnim vodama Save primijetio nešto neobično. Snimio je nekoliko fotografija koje smo poslali ravnatelju Gradskog muzeja Vinkovci, Hrvoju Vuliću, koji je prepoznao da je riječ o nečemu uistinu posebnom. On nas je uputio na Hrvatski restauratorski zavod i Krunoslava Zubčića, podvodnog arheologa. Čekali smo priliku i čim je vodostaj Save opao, dogovorili smo iskapanje.

U ponedjeljak je s Krunom došao i Nikica Spudić, stručni suradnik i član Hrvatske gorske službe spašavanja Karlovac te su zajedno s Perom Matkićem, njegovim sinom Mihovilom i Jozom Jezerčićem, ravnateljem muzeja, otišli na lokalitet i pristupili stručnoj obradi i iskapanju koje je završilo u utorak.

Površina je prvo dokumentirana, postavljeni su reperi, tj. čvrste točke, a onda je teren fotografiran u svrhu fotogrametrije pomoću koje će se kasnije dobiti 3D model površine i nacrt, tj. plan lokaliteta. Nakon toga su predmeti označeni brojevima i izvađeni na površinu. Stavljeni su u plastične kade u kojima se nalazi destilirana voda te će se tako čuvati do konzervacije i daljnje obrade.

No, tek sada počinje uzbudljivi dio: predstoje detaljna kemijska ispitivanja koja bi mogla razotkriti nevjerojatne detalje – od toga iz kojeg rudnika potječe metal, do potvrde trgovačkih putova koji su povezivali Bosansku Posavinu sa srednjom Europom još u doba prije Krista.

Ovaj spektakularni nalaz, po mišljenju stručnjaka, mogao bi zauvijek promijeniti pogled na ulogu našeg kraja u antičkoj trgovini i ekonomiji te pokazati da je Bosanska Posavina bila daleko važnije središte nego što se do sada pretpostavljalo.

Muzej Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne zahvaljuje Hrvatskom restauratorskom zavodu, osobito Krunoslavu Zubčiću i Nikici Spudiću, na stručnoj podršci, a najveća zahvala ide neumornom Peri Matkiću, koji više od 40 godina obilazi Bosansku Posavinu uzduž i poprijeko, tražeći ostatke prošlosti kao bi ih u Muzeju Vrata Bosne sačuvao za buduća pokoljenja.

Priča o ovim tajanstvenim ingotima tek počinje – i ne staje na granicama Bosne i Hercegovine. Zbog konzervacije i daljnje obrade, tj. kemijske analize materijala, a riječ je o dugotrajnom i skupom procesu, priču i projekt ćemo morati proširiti na Sloveniju, Njemačku, Francusku i Austriju.

Naš mali muzej ponovno je pokazao kako velike priče i otkrića često leže skrivena tamo gdje ih nitko ne očekuje!

*objavljeno 22. srpnja 2025.

Nakon dužeg vremena Muzej Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne dobio je malu, ali vrijednu donaciju. Naš sugrađanin Mirko Klaić iz Donje Mahale darovao je muzeju zbirku starih fotografija, nekoliko starih dinara, medaljica i ručnih ženskih satova.

Posebno ističemo stare fotografije s početka 20. stoljeća koje prikazuju ljude, krajolik i običaje Posavine, a koje su za nas od neprocjenjive vrijednosti jer svjedoče o prošlosti i

životu našega kraja.

Zahvaljujemo gospodinu Klaiću na ovom plemenitom činu te pozivamo i sve ostale stanovnike Posavine da ne uništavaju i ne bacaju stare fotografije, dokumente i predmete. Umjesto toga, donesite ih u naš muzej kako bismo ih sačuvali za buduće naraštaje i, kada za to dođe vrijeme i prilika, izložili ih javnosti.

Muzej Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne nastavlja čuvati bogatu povijest i tradiciju ovoga kraja – zajedno s vama!

U Muzeju Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne, koji u svojim zbirkama brižno čuva dio povijesti i umjetnosti Bosne i Hercegovine, dogodilo se nedavno otkriće, koje bi se, da je scena iz romana, nazvalo čudesnim.

Sve je počelo prije dvije godine kada smo pozvali renomiranu restauratoricu dr. Zsuzsannu Korhecz Papp da pregleda zbirku starih majstora i izradi elaborat konzervatorsko-restauratorskih radova. U međuvremenu su osigurana sredstva i početkom 2025. godine krenuli smo s restauracijom. Prve slike koje su spašene iz zagrljaja zuba vremena bile su "Bivši bosanski biskupi" i "Bosanski biskupi s alegorijom Vjere", djela slikara Josipa Franje Mückea, naslikane 1860. godine za biskupa Josipa Jurja Strossmayera, a koje je on poklonio fra Martinu Nediću i župi u Tolisi. Do tada stručna javnost nije znala da ta djela postoje – o njima su postojale samo skice u Povijesnom muzeju Hrvatske (bez identifikacije tematike). Franjevački samostan u Tolisi je, tiho i samozatajno, čuvao njihovu izvornu ljepotu.

No, pravo iznenađenje tek je slijedilo.

Nakon uspješno održane Noći muzeja 2025., tijekom koje su ova dva djela predstavljena javnosti, nastavili smo s redovnim poslovima – među njima i premještanje slika radi njihove bolje zaštite. Pero Matkić i njegov sin Mihovil – Miho su se posvetili tom zadatku.

I upravo tada se dogodilo otkriće dostojno filmskog scenarija.

Zamotavajući jednu od slika, Miho je na poleđini primijetio neobičnu rupu u platnu. No s prednje strane – sve u redu. Bacio je još jedan pogled… i shvatio: dva platna – jedno preko drugog. Vidljiva slika prikazivala je sv. Marka Evanđelista, naslikana 1904. godine od slikara Filipa H. iz Donje Mahale – inače djelo koje je u elaboratu bilo ocijenjeno kao slabije vrijednosti i ostavljeno za kraj restauratorskog ciklusa.

No sada – nova priča.

Strpljivo smo čekali povratak restauratorice, i – koje li slučajnosti! – ona je ponovno stigla prošli tjedna, na dan sv. Ante, sveca izgubljenih stvari.

U tišini muzejske dvorane pažljivo je odstranila gornje platno, a ispod njega – otkriće koje oduzima dah!

Sakrivena cijelo jedno stoljeće, ispod slike sv. Marka ležala je iznimno vrijedna slika iz 18. stoljeća. U početku smo, vođeni prvotnim dojmom, pretpostavili da se radi o prikazu Bezgrešnog začeća, no javili su se pojedini likovni stručnjaci koji su nas ubrzo uputili na točniju identifikaciju. Naime, na slici se vidi Blažena Djevica Marija s Djetetom Isusom u rukama, okružena anđelima koji je krune zlatnom krunom. Takvi prikazi u umjetnosti se obično nazivaju „Gospa od Anđela“, a ponegdje i „Krunjenje Blažene Djevice Marije“. Sliku je, kako je ustvrdila restauratorica, naslikao Antonius Paulus Senser za franjevačku crkvu u Đakovu. Pretpostavlja se da je, poput Mückeovih slika, i ona u samostan došla putem darova biskupa Strossmayera.

Zašto je jedno takvo djelo bilo prekriveno slabijom slikom? Je li to bio čin neznanja, nužde, zaborava…? Odgovore možda pronađemo u arhivskoj građi samostana – a možda ostanu zauvijek tajna.

Jedno je sigurno: zbirka starih majstora Franjevačkog samostana Tolisa postala je bogatija za još jedno izuzetno djelo, čija umjetnička i povijesna vrijednost nadilazi lokalne granice.

Slika će biti predstavljena javnosti nakon restauracije – a kada će to biti, ovisit će o dobroti donatora i sponzora koji prepoznaju važnost očuvanja baštine. U međuvremenu, i dalje tražimo, otkrivamo, i čuvamo – jer svaka slika ima svoju priču, a neke skrivaju i više njih.

*objavljeno 22. svibnja 2025.

U prepunoj dvorani Muzeja Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne svečano je predstavljena  knjiga "Vjeroznakovlje", autora Nedjeljka Nedića. Ovo vrijedno izdanje donosi jedinstvenu zbirku svih zavjetnih kapelica i križeva na području Grada Orašja, obuhvaćajući pet župa: Kopanice, Vidovice, Orašje, Tolisu i Oštru Luku – Bok. Ukupno su obrađena 184 vjerska obilježja, uz prateći tekst i bogatu fotografsku dokumentaciju.

U ime izdavača, Zaklade Terra Tolis, okupljene je pozdravio predsjednik Daniel Dominković, naglasivši kako je ovo predstavljanje uvod u manifestaciju Dani Tolise 2025., koja će se održati od 1. do 8. lipnja 2025. godine.

Prigodnim riječima gostima su se obratili i fra Mario Jurić, gvardijan samostana, te Jozo Jezerčić, ravnatelj Muzeja. Knjigu je predstavila Nevenka Nedić, autorova kćerka i slobodna umjetnica, govoreći o tradiciji podizanja zavjetnih

obilježja u Bošnjacima, ali i o njihovoj simbolici koja je zajednička i župama Bosanske Posavine.

Autor Nedjeljko Nedić posebno je dojmljivo govorio o višegodišnjem radu na knjizi, koji je započeo još 2011. godine. Iznio je niz manje poznatih podataka o zavjetnim objektima te zahvalio svima koji su pridonijeli realizaciji projekta. Posebnu zahvalu uputio je Asmiru Šadiću, koji je više puta fotografirao sva vjerska obilježja, te Siniši Zlatareviću, zaslužnom za grafičku pripremu knjige.

Večer je dodatno obogaćena glazbenim nastupima učenica Ivone Dominković i Matee Pejić, koje su oduševile publiku svojim izvedbama.

Nakon službenog dijela, druženje je nastavljeno u dvorištu samostana, na domjenku kojeg su pripremili članovi Zaklade Terra Tolis.

*Fotografije s predstavljanja knjige su djelo Asmira Šadića pa mu od srca zahvaljujemo na njima!

Lički Samson – oraški zet

Prošli tjedan smo, nakon nabavke metalnih polica i bezkiselinskih kutija, nastavili s radom na sređivanju arhivske građe Franjevačkog samostana Tolisa. U goste nam je došao i dr. Rudolf Barišić s Hrvatskog instituta za povijest pa smo po cijele dane preslagivali i sortirali arhivsku građu kako bismo je mogli popisati i posložiti po predmetima. U ovoj fazi sređivanja građe nemamo puno vremena za ulaziti u sadržaj dokumenata, ali nam ipak ponekad pažnju privuče zanimljiv naslov, lijep rukopis ili neko poznato ime iz starine pa jedan drugome pročitamo ili prepričamo sadržaj.

Sređujući dokumentaciju iz 1935. godine, u ruke su mi dopale dvije dopisnice s likom Marijana Matijevića, isječak iz novina o njegovom nastupu u Osijeku, pjesma Prigodom bune na Rijeci (Fijumi) 1907. god. Junaštvo Marijana Matijevića te njegovo pismo upućeno franjevcima samostana u Tolisi.

Ime Marijana Matijevića mi je zvonilo negdje daleko u memoriji i znao sam samo da je bio najjači čovjek na svijetu, ali ništa drugo i ništa više. Ovo slučajno, ali vrijedno otkriće, natjeralo me da malo „istražim“ Marijana Matijevića, misleći kako je ovo što držim u rukama njegova jedina poveznica s Posavinom. Prevario sam se.

Pretražujući Internet otkrio sam gotovo zaboravljenu činjenicu da je Marijan Matijević zapravo bio – ORAŠKI ZET. Negdje u lipnju 1914. godine nastupao je u Orašju, a njegov nastup na klaviru je pratila Irena Kohn, kćerka Adolfa Kohna, židovskog bankara i vlasnika hotela „Kej“. Ubrzo su se zavoljeli, ali se njezin otac protivio toj ljubavi te je Irena par puta bježala od kuće zbog Marijana. U jednom intervjuu Franji Fujsu Matijević je priznao da je čak „potegao revolver, ranio nju i oca joj i dospio pred sud. Ona u bolnicu, a ja u tamnicu. Odsjedio ja četiri mjeseca u Lepoglavi, a poslije ona pobježe po četvrti put“. Oženili su se u veljači 1915. u crkvi sv. Marije u Zelinovcu, okrug Bihać, kotar Bosanski Petrovac.

Desetak godina nakon vjenčanja, doselili su se u Županju. Toj odluci je mogla pridonijeti i Irenina želja za povratkom u rodni kraj, blizu roditeljskog doma, jer je njezin otac proširio posao te je posjedovao trgovinu i pekarnu u Županji. Tako je Irena s djecom došla živjeti u kupljenu kuću u županjskoj ulici Gaćanci, kućni broj 49.

U Županji će, nakon smrti 1951. godine, biti pokopan Marijan Matijević, kao i njegova supruga Irena koja je umrla 1971. godine.

Vjerujem da će i vas ovo slučajno otkriće u našem arhivu potaknuti da i sami „istražite“ život i djelo legendarnog Marijana Matijevića. Njegovi nastupi, snaga, ali i dobrotvorni rad nisu ostavili nikoga ravnodušnim. Primio je brojna priznanja i nagrade od kraljeva, sultana, predsjednika, a do smrti je ostao jednostavna, ponizan i dobrodušan.

Zanimljivo je da, unatoč velikim zaslugama i popularnosti u svoje vrijeme, danas u Hrvatskoj, a ni u Bosni i Hercegovini, ne postoji nijedna ulica, trg niti spomenik posvećen Marijanu Matijeviću. Možda je upravo ova nova arhivska poveznica s Orašjem – u kojem je ostavio osobni i obiteljski trag – dobra prilika da se o tome razmisli. Možda baš Gradska uprava Grada Orašja može pokrenuti inicijativu za postavljanje biste ili spomen-obilježja ovom zaboravljenom velikanu, oraškom zetu i čovjeku koji je nekoć bio ponos cijele regije. Time bismo odali počast velikom Marijanu Matijeviću - oraškom zetu, a ujedno bismo obogatili turističku ponudu Grada Orašja i Županije Posavske.

Izvor: Drago Župarić-Iljić i Andrija Matijević, "Rođen sam gdje se sije rđa, a junaci niču": Relevantnost biografije Marijana Matijevića u raspravi o višestrukim identitetima Like.

*15.travnja 2025.

U sklopu projekta „Sređivanje i digitalizacija arhivske građe“,  su djelatnici firme „NIZ“ d.o.o. iz Mostara dostavili i montirali metalne arhivske police koje će služiti za pravilno i trajno pohranjivanje arhivske dokumentacije. Nabavka i montaža polica realizirana je u okviru projekta kojeg sufinancira Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Cilj projekta je zaštita vrijedne arhivske građe od daljnjeg propadanja, kao i njeno bolje organiziranje i dostupnost istraživačima. Građa će biti pohranjena u bezkiselinske arhivske kutije koje će također biti nabavljene kroz isti projekt, a koje omogućuju optimalne uvjete za dugotrajnu zaštitu 

dokumenata.

Ovaj projekt nastavak je prošlogodišnje inicijative koja je započeta vlastitim sredstvima, odnosno sredstvima Vlade Županije Posavske, a kasnije podržana i od strane Grada Orašja te interventnim sredstvima Federalnog ministarstva kulture i sporta. Prošle godine smo započeli i digitalizaciju građe zahvaljujući nabavci velikog kopirnog aparata za kojeg je sredstva osiguralo Ministarstvo civilnih poslova BiH.

Postavljanjem arhivskih polica napravljen je važan korak ka sustavnom očuvanju kulturno-povijesne građe, što predstavlja značajan doprinos kulturnoj baštini i znanstvenom istraživanju.

*objavljeno 15.travnja 2025.

U ugodnoj i poticajnoj atmosferi održana je radionica pod nazivom "Čarolija suhog cvijeća i grančica", na kojoj su polaznice imale priliku naučiti kako vlastitim rukama izraditi jedinstvene uskrsne ukrase.

Radionicu je vodio fra Josip Adrić, iskusni cvjećar, koji je s puno entuzijazma podijelio svoje znanje i ljubav prema prirodnim materijalima. Na početku je polaznicama objasnio način i proces izrade tzv. uskrsnih gnijezda – ukrasa izrađenih od suhog cvijeća i grančica. Nakon teorijskog

dijela, uslijedila je i praktična demonstracija, tijekom koje su sudionice korak po korak pratile izradu vlastitih dekoracija.

Radionici je prisustvovalo sedam djevojaka i žena koje su s velikim zanimanjem i kreativnošću svladale tehniku izrade jedinstvenih ukrasa. Rezultat radionice su predivni, ručno izrađeni uskrsni ukrasi – svaki poseban i drugačiji, s osobnim pečatom svojih autorica.

Uz korisna znanja i nova iskustva, polaznice su kući ponijele i vlastite dekoracije koje će krasiti njihove uskrsne trpeze i domove te služiti kao trajni podsjetnik na snagu zajedništva, kreativnosti i ljepotu jednostavnosti.

*objavljeno 30.ožujka 2025.

Sinoć je u prepunoj dvorani Franjevačkog samostana Tolisa upriličeno otvorenje izložbe slika fra Pere (Peje) Oršolića pod nazivom „Tragovi spasenja“. Izložbu su organizirali Franjevački samostan Tolisa i Muzej Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne s ciljem obilježavanja 40 godina svećeničkog života fra Pere Oršolića.

Okupljene posjetitelje te goste iz političkog, kulturnog i javnog života Županije Posavske pozdravio je gvardijan fra Mario Jurić. Čestitajući subratu četrdeset godina svećeničkog živote, poželio mu je još puno plodonosnih godina pastoralnog i umjetničkog rada. Fra Mario je naglasio da fra Perin umjetnički rad zaslužuje pozornost i zbog činjenice da je, uz akademskog slikara fra Pericu Vidića, fra Pero jedini fratar provincije Bosne Srebrene koji se aktivno bavi slikarstvom.

Stručni osvrt o fra Perinom umjetničkom radu i izloženim slikama dala je Đurđica Jezerčić, profesorica likovne kulture. Istaknula je kako je "fra Pero ujedinio služenje Bogu i umjetnički stvaralački poriv tako što je kroz likovni rad svoju vjeru učinio materijalno vidljivom. Središnji motivi izložbe su prikazi Puta križa i Kristove muke. Naglasak nije na povijesnoj predodžbi događaja, nego osobnom doživljaju autora i njegovoj opredijeljenosti za život s Kristom. Upečatljiva je uporaba plave boje čije je značenje

nedvojbeno povezano s nebom. Plava nosi poruku realnosti i pripadnosti, u ovom slučaju pripadnosti Kristu, razumijevanju Njegove patnje i unutarnju predanost Bogu". Svoj izlaganje je završila pozivom da tragove spasenja pronađemo ne samo u slikama, nego posvuda oko nas, jer oni su tu, treba ih samo znati prepoznati.

Okupljenima se obratio i sam autor, fra Pero Oršolić, koji je zahvalio samostanu i muzeju na organizaciji izložbe. Rekao je kako je izložba puna simbolike. Uz simboličan naziv izložbe i korizmu u kojoj je izložba organizirana, fra Pero je izložio 67 slika koje predstavljaju 67 godina njegova života. Također je najavio kako je u pripremi izložba slika povodom jubileja 800 godina Pjesme stvorenja sv. Franje Asiškog.

Izložbu slika službeno je otvorio gospodin Đuro Topić, predsjednik Vlade Županije Posavske, koji je čestitao fra Peri na njegovih 40 godina svećeništava i na postavljanju izložbe koja poziva na osobno promišljanje i puna je duhovnih poruka.

Program otvorenja izložbe vodila je Katarina Marošević, a u glazbenom djelu nastupile su Mateja Mišković, Matea Oršolić i Tea Dominković.

Izložba slika „Tragovi spasenja“ fra Pere (Peje) Oršolića ostaje otvorena do 27. travnja i prodajnog je karaktera. Dio sredstava od prodaje slika namijenjen je za obnovu zvonika župne i samostanske crkve u Tolisi, koji su stradali u velikom nevremenu 2023. godine.

*objavljeno 17. ožujka 2025.

Muzeji stvaraju i popunjavaju svoje zbirke na različite načine, odnosno terenskim radom i istraživanjem, zamjenom, nasljeđivanjem, darovanjem, kupovinom ili na neki drugi zakonom dopušteni način. I Muzej Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne drži se navedenih pravila i muzejsku građu i dokumentaciju najčešće dobiva nasljeđivanjem od Franjevačkog samostana Tolisa ili darovanjem stanovnika Bosanske Posavine.

Ovih samo dana imali dva darovatelja koji su svojim darovima popunili našu etno i sakralnu zbirku. Prvo nam je Ivan Nedić, u ime pokojnih Mate i Jele Džojić, poklonio dva

jako stara ali dobro očuvana drvena kredenca i stari krevet, a zatim je Lucija Maskaljević, u ime pokojne Hertraud Traunmüller, darovala staro drveno raspelo, odnosno korpus križa.

Osim predmeta dobili smo i jako važne, ali i zanimljive podatke o vlasnicima, autorima i materijalu predmeta što je jako važno za njihovu registraciju, stručnu obradu, objavljivanje i izlaganje.

Zahvaljujemo Ivanu i Luciji na darovanim predmetima, a sve one koji planiraju pokloniti Muzeju neki stari predmet ili dokument, molimo da nam uz predmet dostave i što je moguće više podataka o predmetu.

*objavljeno 28.veljače 2025.

Produkcijska kuća TIM System je u ožujku 2023. godine započela snimanje televizijskog serijala „Blago naslijeđa“ koji

se emitira na BHTV1. Prva epizoda je snimana u Zemaljskom muzeju BiH, a jednu epizodu serijala su snimili u našem samostanu i muzeju.

*objavljeno 25. veljače 2025.

Već desetak dana gošća Muzeja Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne je mlada studentica arheologije Lina Glavinić. Prva je godina master studija na Ludwig-Maximilians-Universität u Münchenu, a područje njezinog zanimanje su predmeti iz brončanog i ranog željeznog doba.

Svoj diplomski rad vezala je za kulturnu grupu Barice-Gređani, nazvanu po eponimnim nalazištima Barice kod Gračanice (BiH) i Gređani kod Stare Gradiške (Hrvatska), a za svoj master studij odabrala je područje Posavine. Dva razloga su presudila zašto baš Posavina, a to su Sava i Muzej Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne. Sava jer ju najviše zanima utjecaj vode na metalne predmete, a naš muzej jer je čula da imamo jako puno predmeta baš iz razdoblja koje nju zanima, a nisu još stručno obrađeni.

Prošle je godine radila na arheološkim iskapanjima u Srbiji zajedno s dr. Marijem Gavranovićem s Austrijskog arheološkog instituta u Beču te joj je on predložio da dođe do nas. Budući da smo prošle godine potpisali ugovor o suradnji s Austrijskim arheološkim institutom, dr. Gavranović je poslao je mail s upitom jesmo li zainteresirani da nam u goste dođe studentica koja bi obradila predmete brončanog i ranog željeznog doba. Nakon što smo potvrdno odgovorili, uspostavili smo kontakti sa studenticom Linom i dogovorili detalje suradnje.

Lina kaže da je rad arheologa jako zanimljiv i lijep, ali ponekad i naporan. Osobito kada su u pitanju arheološka iskapanja koja znaju trajati danima po različitim vremenskim uvjetima. Kada rade iskapanja, skida se sloj po sloj zemlje, a pronađeni predmeti se pakiraju u vrećice te se bilježe osnovne informacije o tome gdje je pronađen, kada i sl.

Pohvalila je Peru Matkića i njegov sustav bilježenja onoga što je nalazio po površini oranica i livada Posavine. Uvelike joj je olakšao posao koji je radila ovih dana. Zahvaljujući njemu i njegovom radu, u ovih desetak dana, obradila je oko 100 predmeta iz našeg muzeja.

Osnovne podatke o tome gdje i kada je pronađen predmet, bliže površini ili dublje u zemlji je već imala, a ona ih je fotografirala, mjerila težinu, dužinu, obim i sl. te ih skicirala. Sve je to potrebno kako bi se ušlo u detaljniju analizu i olakšao proces analogije s već obrađenim i klasificiranim predmetima.

Napravila je privremeni katalog predmeta, a kada se vrati u Njemačku radit će na usporedbi naših predmeta s već objavljenim predmetima, a posao će joj olakšati to što univerzitet koji pohađa posjeduje veliku zbirku kataloga brončanog i željeznog doba iz cijeloga svijeta pa tako i s ovog našeg područja.

Ovom suradnjom smo jako zadovoljni i mi i Lina. Mi jer ćemo dobiti stručno obrađene predmete, a ona jer ima puno materijala za svoja istraživanja i pisanje mastera.

Oduševljena je svime što je vidjela i doživjela u Posavini, a svoje zadovoljstvo nije krila ni pred svojim kolegama i kolegicama pa već imamo najave da bi uskoro mogli imati još studenata koji pokrivaju različita povijesna razdoblja, a koji bi rado vidjeli i stručno obradili predmete od njihovog interesa.

Lina Glavinić je inače rođena u Münchenu, ali je „naše gore list“. Djed i baka joj žive u Sarajevu, a ima jako puno rodbine u Hercegovini i Dalmaciji. Sutra nas napušta, odlazi do djeda i bake u Sarajevo, a nakon Sarajeva ide u Hercegovinu pa natrag za Njemačku.

Čim se ponovno ukaže prilika, opet će nam doći i nastaviti sa započetim radom.

Od srca joj zahvaljujemo i želimo sretan put te da nam što prije ponovno dođe.

*objavljeno 24.veljače 2025.

U subotu navečer u Muzeju Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne otvorena je izložba crteža Gabriela Jurkića iz fundusa Franjevačkog muzeja i galerije Gorica Livno.

Posjetitelje izložbe pozdravio je fra Mario Jurić, gvardijan Franjevačkog samostana u Tolisi koji je govorio o franjevačkoj brizi za kulturu i umjetnost istaknuvši kako je samostan u Livnu još prije 30 godina osnovao muzej i galeriju kao zaseban, pravni subjekt te utro put i ostalim samostanima Provincije da izlože i pokažu javnosti blago koje se čuva u samostanima.

Na fra Marijev govor se dovezao pozdravni govor Joze Jezerčića, ravnatelj Muzeja Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne, koji je rekao kako je „zbog franjevačke veze, a njihova dugogodišnjeg iskustva u muzejskom radu, Franjevački muzej i galerija Gorica Livno bio prvi muzej kojem smo se obratili za pomoć i savjete nakon što je naš muzej službeno otvoren“. Također je rekao da je ova izložba planirana prošle godine, na 50. godišnjicu smrti Gabriela Jurkića, ali zbog nekih tehničkih razloga nije došlo do postavljanja izložbe. Uputio je riječi zahvale gospođi Draženi Džeko, ravnateljici Franjevačkog muzeja i galerije Gorica Livno kao i autorici izložbe gospođi Željki Markov, koja zbog zdravstvenih razloga nije mogla doći na otvorenje izložbe.

Na samom kraju programa otvorenja izložbe, prisutnima se obratila gospođa Dražena Džeko upoznavši ih ukratko sa životom i djelom velikog umjetnika Gabriela Jurkića, čiji se najveći dio ostavštine nalazi upravo u Franjevačkom muzeju i galeriji Gorica Livno.

Govoreći o samoj izložbi crteža, naglasila je da se radi sedamdesetak crteža koji su vrlo sugestivna refleksija umjetnikovih stvaralačkih faza i ciklusa. Izloženi radovi predstavljaju umjetnika kao vrsna portretista. On svakom svom modelu pristupa veoma studiozno, ali i kontemplativno. Traži dušu svog modela, a istovremeno mu daje i dio svoje emocije. Impresije životinja, veduta, studije ruku, skice sakralne tematike i crteži prirodnih fenomena prikazuju studioznost crtača – dokumentarista a istovremeno sve čari brze i neposredne igre olovke, ugljena, pera ili pastela. Usavršavanjem pojedinih fragmenata za završna djela, stvoreni su živi neposredni crteži koji zrače svježinom i moderniji su od pojedinih završnih djela.

Program je vodila i moderirala Katarina Marošević, a u glazbenom dijelu nastupile su sestre Magdalena i Mateja Mišković.

*objavljeno 27.siječnja 2025.

Program je dosta bogat i nadamo se da će posjetitelji biti zadovoljni i brojni kao i prethodnih godina.

RADIONICA - Mjesta za radionicu su popunjena i na njoj će moći sudjelovati samo oni koji su se prethodno najavili.

POVRATAK BISKUPA - restaurirali smo dvije slike koje je naslikao Josip Franjo Mücke 1860. godine. Na njima su prikazani bivši bosanski biskupi. O umjetniku i njegovom radu te kako su slike dospjele u Franjevački samostan Tolisa saznat ćete od dr. Zsuzsanne Korhercz Papp, restauratorice i djelatnice Gradskog muzeja Subotica.

DA SE I NAS VIDI - tema ovogodišnje Noći muzeja je "Muzeji - vidljivi i nevidljivi" pa smo odlučili posjetiteljima, uz restaurirane slike, pokazati dio umjetničkog blaga Franjevačkog samostana Tolisa koje inače, zbog nedostatka galerijskog prostora, nije vidljivo, odnosno nije dostupno javnosti.

IST & PIT - znamo da ova uzrečica nije tipično posavska, ali svi znate o čemu je riječ. I ove godine ćemo za naše posjetitelje pripremiti kuhano vino i čaj te neke tradicionalne slastice.

Ove godine će žene iz Udruge "Marija" iz Domaljevca za posjetitelje pripremiti FRITULE i BAKINE KOLAČE, a Mandica i Ružica Vukić LISTARIĆE.

S. Luja Baotić i fra Josip Adrić će se pobrinuti za KUHANO VINO i ČAJ.

SVI STE POZVANI I DOBRODOŠLI.

ULAZ JE SLOBODAN!

*objavljeno 28.siječnja 2025.

"Bivši bosanski biskupi" i "Bosanski biskupi s alegorijom Vjere" su dvije slike koje je naslikao Josip Franjo Mücke 1860. godine za biskupa J. J. Strossmayera. Đakovački biskup ih je 1875. godine poklonio fra Martinu Nediću i crkvi u Tolisi.

Slike su zbog starosti, ali prije svega zbog neodgovarajućih uvjeta čuvanja i pohrane, jako oštećene i nisu bile za izlaganja.

Prošle godine smo ih dali restaurirati, a rezultate restauracije ćete najbolje vidjeti ako dođete u petak, 31. siječnja 2025. godine, u Muzej Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne na manifestaciju NOĆ MUZEJA '25

*objavljeno 2.siječnja 2025.

Iza sebe smo ostavili 2024. godinu koja je za Muzej Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne bila dosta uspješna.

U 2024. godini zabilježili smo 2.533 posjetitelja, što je blagi porast u odnosu na 2023. godinu. Pokrenuli smo više projekata, od kojih smo neke uspjeli u potpunosti završiti, a neke prenosimo u 2025. godinu. Uspostavili smo suradnju s važnim kulturno-znanstvenim institucijama u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Austriji. Održali smo nekoliko izložbi i pedagoških radionica, a bili smo domaćini poznatoj manifestaciji Šokačka rič, koja se po prvi put održala izvan granica Republike Hrvatske.

U SIJEČNJU 2024. godine obilježili smo 130. obljetnicu tiskanja ŽENDRAGA - najstarijeg sačuvanog časopisa u Bosanskoj Posavini. Za posjetitelje smo pripremili reprint izdanje Žendraga uz kratku studiju koju je napisao Marko Matolić.

I u VELJAČI smo se bavili Žendragom. Stupili smo u kontakt s Nejrom Ljubuškić i Lamijom Avdić, restauratoricama papira, koje su očistile, konzervirale i restaurirale jedini primjerak Žendraga. Uz to su konzervirale i restaurirale prvo izdanje Gundulićevog „Osmana“ iz 1826. godine.

U veljači i OŽUJKU organizirali smo nekoliko edukativnih radionica koje je vodio fra Josip Adrić, samostanski vikar u Franjevačkom samostanu Tolisa.

Početkom TRAVNJA posjetili su nas dr. Mario Gavranović, zamjenik ravnatelja Austrijskog arheološkog instituta, dr. Alberta Arena i dr. Mathias Mehofer, arheometalurg, s Bečkog univerziteta, koji su došli uzeti uzorke brončanih predmeta koji se čuvaju u našem muzeju. Zanima ih porijeklo bakra te omjer bakra i kositra u tim predmetima.

U suradnji s Centrom za kulturu Orašje i Foto klubom Orton iz Orašja, u SVIBNJU smo organizirali izložbu fotografija „10 godina (obrane) od milenijske poplave“. Krajem svibnja smo, u suradnji s Ansamblom „Raščica“ organizirali Glazbeni recital na kojem su nastupili svjetski poznati glazbenici Konstantin Krasnitski i Mario Zbiljski.

U LIPNJU je, u sklopu Dana Tolise 2024., u prostorijama Muzeja Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne, održana promocija knjige „Toliški kraj na starim geografskim kartama“, autora Marka Matolića i Siniše Zlatarevića.

Ansambl „Raščica“ i Muzej Vrata Bosne su u SRPNJU organizirali kulturno-zabavno druženje za članove Dječjeg zbora „Izvor“. Također smo krajem srpnja i početkom kolovoza postavili vanjsku rasvjetu na zgradu starog samostana, tj. Muzeja Vrata Bosne.

Mjesec KOLOVOZ bio je u znaku „Posavske glazbene priče – 50 godina života s glazbom – izložba o glazbenom putu Slavka Nedića, urednika Hrvatskog katoličkog radija.

Kroz kolovoz i rujan uspjeli smo, u suradnji s Matejem Iljazovićem i VIP studijem iz Domaljevaca, završiti promotivni video na hrvatskom, njemačkom i engleskom jeziku.

U mjesecu RUJNU smo angažirali nekoliko studenta s područja Županije Posavske te nastavili popis i sređivanje knjižnice. Još je puno posla pred nama.

Izložba fotografija „Dvadeset svjetlosnih godina“ autora Daniela Dominkovića kojom je obilježio dvadeset godina fotografskog rada bila je otvorena u mjesecu LISTOPADU. Izložba je bila prodajnog karaktera, a sav prihod od prodanih fotografija namijenjen je za gradnju škole u Ugandi.

Krajem listopada Muzej Vrata Bosne obišao je fra Massimo Fusarelli, generalni ministar Reda manje braće (OFM).

Početkom STUDENOGA u prostorijama Muzeja Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne održana je znanstvena, kulturna i književna manifestacija „Šokačka rič“. Manifestacija se održala 8. i 9. studenoga 2024. godine u organizaciji Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku, Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Zajednice kulturno-umjetničkih djelatnosti Vinkovci i ovogodišnjeg domaćina Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i sporta Županije Posavske, a uz pokroviteljstvo Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske te Središnjega državnoga ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

U studenom smo otvorili izložbu „Novi život starog hrasta“ autora Ive Jelušića, na kojoj su izložene replike posuda kostolačke kulture ručno izrađene od fosiliziranog drveta hrasta lužnjaka, abonosa.

Za kraj godine, tj. u mjesecu PROSINCU planirali smo, u suradnji s Franjevačkim muzejom i galerijom Gorica Livno, održati izložbu crteža Gabrijela Jurkića povodom 50. obljetnice njegove smrti. No, izložbu iz tehničkih razloga nismo uspjeli organizirati i otvoriti pa ćemo to pokušati ostvariti u 2025. godini.

Sve nabrojano je samo kratki podsjetnik na ono što ste kroz prošlu godinu mogli uživo ili putem facebook stranice vidjeti u Muzeju Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne. Bilo je tu i mnoštvo drugih aktivnosti, susreta, dogovora i suradnji čiji plodovi će se vidjeti u 2025. i godinama koje slijede.

Rad Muzeja Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne ne bi bio moguć bez podrške i pomoći Franjevačkog samostana Tolisa i Vlade Županije Posavske. Veliku pomoć smo, kroz različite projekte, primili od Federalnog ministarstva kulture i sporta, Ministarstva civilnih poslova BiH, Grada Orašja i Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije Republike Hrvatske. Svima njima zahvaljujemo od srca na pruženoj pomoći i nadamo se nastavku suradnje.

Novu 2025. započinjemo osokoljeni viješću da su dva projekta Muzeja Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne prošla na natječajima Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Ministarstva civilnih poslova BiH.

Zahvaljujemo svima koji prepoznaju, potiču i podržavaju rad Muzeja Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne. Budite i dalje uz nas, a mi ćemo se truditi da vas ne razočaramo.

*objavljeno 15. studenoga 2024.

Od prošlog ponedjeljka naša zbirka oružja je bogatija za jedan lovački karabin, marke CZ M-48, kalibra 7,9 mm. Pušku je Muzeju Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne poklonio fra Marko Oršolić Keja. On je ovo trofejno oružje dobio na poklon devedesetih godina prošlog stoljeća od

zapovjednika 106. brigade, a sada ga, evo, poklonio muzeju na čuvanje i daljnju brigu.

Puška je u odličnom stanju s jako lijepo izrezbarenim drvenim dijelovima.

Zahvaljujemo fra Marku na ovom lijepom i vrijednom daru kojeg ćemo pohraniti u depou dok mu ne nađemo mjesta u izložbenom prostoru muzeja.

*objavljeno 14. studenoga 2024.

U srijedu, 13. studenoga smo otvorili izložbu „Novi život starog hrasta“ autora Ive Jelušića na kojoj su izložene replike posuda kostolačke kulture ručno izrađene od fosiliziranog drveta hrasta lužnjaka, abonosa. Uz brojne posjetitelje iz Odžaka i Orašja, otvorenju izložbe nazočila je gospođa Ana Andrić, ministrica prosvjete, znanosti, kulture i sporta u Vladi Županije Posavske.

Program otvorenja započeo je kratkim dokumentarnim filmom koji na zanimljiv i slikovit način prikazuje vremensku lentu i podjelu prapovijesti na različita doba s posebnim naglaskom na kostolačku kulturu i arheološka nalazišta na području Bosanske Posavine (Vis kod Dervente, Pivnica kod Odžaka i Kućišta u Donjoj Mahali). Film završava pričom o abonosu i njegovoj obradi.

Autora izložbe i prisutne goste pozdravio je Jozo Jezerčić, ravnatelj Muzeja Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne. U kratkom govoru osvrnuo se i na problematiku arheoloških iskapanja i zaštite i očuvanja kulturnog, povijesnog i prirodnog naslijeđa na području Bosanske Posavine. Istaknuo je kako je i nekada, ali i sada, najveći problem nedostatak stručnog kadra, prije svega arheologa,

koji bi temeljito i sustavno istražili znane i potencijalne arheološke lokalitete na području Posavine.

Nakon uvodnog pozdrava i govora uslijedilo je obraćanje gospodina Ive Jelušića, autora izložbe. On se osvrnuo na same početke izrade replika posuda kostolačke kulture od

abonosa. Započeo je s Pivnicom, njemu najbližim i najpoznatijim arheološkim lokalitetom kostolačke kulture, a onda je polako širio svoje znanje o toj kulturi te istražio i druga dva arheološka nalazišta te kulture na području Bosanske Posavine (Vis kod Dervente te Kućišta u Donjoj Mahali kod Orašja). Tako je i broj replika s početnih 30 narastao na trenutnih 77. Istaknuo je kako replike radi na temelju znanstvenih istraživanja, mjera i crteža koje su još prije više od 60 godina radili arheolozi Alojz Benac i Đuro Basler.

Na kraju je sve prisutne pozdravio i službeno otvorio izložbu fra Mario Jurić, gvardijan Franjevačkog samostana Tolisa.

Izloženo je 77 replika koje su izrađene od abonosa starog preko 6555 godina. Izložba će ostati otvorena za posjetitelje do kraja mjeseca studenoga, a po potrebi i duže.

*Prilozi naših novinara o izložbi:

https://www.facebook.com/100088717660539/videos/1377890226539183

https://www.facebook.com/100088717660539/videos/7306014579522978

*Autor fotografija: Goran Bačić

*objavljeno 4. studenoga 2024.

Muzej Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne bit će domaćin Znanstvenom skupu "Slavonski dijalekt" u okviru znanstvene, književne i kulturne manifestacije ŠOKAČKA RIČ 22 kojemu je središnja tema "Staroštokavski govori Bosanske Posavine".

Skup će se održati 8. i 9. studenoga 2024. godine u organizaciji Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti

Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku te suorganizaciji Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Zajednice kulturno-umjetničkih djelatnosti Vinkovci i Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i sporta Županije Posavske, te uz pokroviteljstvo Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske te Središnjega državnoga ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Dobro došli!

*objavljeno 4. studenoga 2024.

Muzej Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne posjetio je Ivo Dominković zvani Čajo iz Tolise. Poklonio je samostanu i muzeju veliku zbirku poštanskih maraka. U pitanju je nekoliko tisuća poštanskih maraka iz različitih zemalja Europe i svijeta.

Ivo je svjestan vrijednosti zbirke poštanski maraka i imao je ponude pojedinaca da ju otkupe, ali je čvrsto odlučio pokloniti je samostanu i muzeju gdje će biti pohranjene i čuvane dok se ne ukaže mogućnost za izlaganje.

Zahvaljujemo Ivi Dominkoviću Čaji na ovom jako vrijednom i lijepom poklonu. Danas kada većina misli samo na sebe, na

osobnu korist i dobit, Ivo je pokazao veliku i nesebičnu ljubav prema svom rodnom kraju i Posavini. Poklanjajući zbirku poštanskih maraka muzeju Vrata Bosne, dodatno je obogatio našu filatelističku zbirku. Darujući svoju zbirku nama, darovao ju je svim našim posjetiteljima, koji će, nadamo se uskoro, moći pogledati darovane poštanske marke i uživati u njihovoj starosti, raznolikosti i ljepoti.

Muzej Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne posjeduje jako staru i bogatu kolekciju poštanskih maraka, a ova Ivina kolekcija će je dodatno obogatiti i proširiti. Muzej je već započeo popis i digitalizaciju pojedinih muzejskih zbirki pa će tako i ova filatelistička zbirka biti popisana, digitalizirana i dostupna očima javnosti.

*objavljeno 29. listopada 2024.

Kao što smo već više puta najavljivali i objavljivali, priveli smo kraju prvi dio projekta "Inventarizacija knjižnične građe" te vam dajemo link na virtualni katalog naše knjižnice:

https://library.foi.hr/lib/booksearch.php?B=1860&V=MMM&upit=

Zahvaljujući sredstvima Županije Posavske i Federalnog ministarstva kulture i sporta te temeljitom radu Pere Matkića i studenata koje smo angažirali u dva navrata, uspjeli smo posložiti i popisati knjige koje se nalaze u knjižnici Muzeja Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne. Riječ je o blizu 11000 knjiga, od onih najstarijih iz 16. stoljeća pa do sredine 20. stoljeća. Ostale knjige, a riječ je o još tridesetak tisuća, su u procesu popisivanja.

Zahvaljujući METELwin programu za knjižničnu građu i firmi Point d.o.o. Varaždin, katalog naše knjižnice dostupan je zainteresiranim građanima i znanstvenim istraživačima. Dovoljno je da u tražilicu utipkate naslov knjige ili autora knjige i znat ćete imamo li traženu knjigu ili ne.

Firma Point iz Varaždina je razvila Metelgrad - najveću digitalnu knjižnicu gdje, osim kataloga naše knjižnice, možete pronaći kataloge drugih knjižnica iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Istražite našu, ali i ostale knjižnice iz Metelgrada - prvog hrvatskog virtualnog kulturnog grada!

*objavljeno 12.listopada 2024.

U petak smo otvorili izložbu fotografija „Dvadeset svjetlosnih godina“ autora Daniela Dominkovića kojom je obilježio dvadeset godina fotografskog rada. Izložba je prodajnog karaktera, a sav prihod od prodanih fotografija namijenjen je za gradnju škole u Ugandi.

U ime organizatora, Foto kluba Orton iz Orašja i Muzeja Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne, goste je

pozdravio Jozo Jezerčić, ravnatelj Muzeja Vrata Bosne. O izložbi i fotografijama govorio je fra Marinko Živković, podpredsjednik Foto kluba Orton.

Na samom kraju, gostima se obratio i sam autor koji je govorio o počecima bavljenja fotografijom, a zatim je objasnio zašto prodajna izložba baš za Ugandu.

*objavljeno 12. listopada 2024.

Tokom cijelog prošlog tjedna gost samostana i našeg muzeja bio je dr. sc. Rudolf Barišić, znanstveni suradnik Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu. On je, zajedno s Perom Matkićem i Jozom Jezerčićem, započeo sređivanje arhiva i popis arhivske građe Franjevačkog samostana u Tolisi koja se nalazi u Muzeju Vrata Bosne.

Popisivanje arhivske građe je jako važan i dugotrajan proces jer je riječ o velikoj količini arhivske građe koja obuhvaća

veliko vremensko razdoblje. Nakon popisa znat ćemo što imamo i gdje je pohranjeno, a to će zainteresiranim

istraživačima uvelike olakšati pristup i istraživanje arhivske građe.

Ovo je početak dugotrajnog projekta kojeg novčano pomaže Vlada Županije Posavske, a dio sredstava smo, putem Javnog natječaja, dobili od Grada Orašja.

Zahvaljujemo Miri Živković i Perici Nediću, suradnicima Federalne TV, koji su napravili zanimljiv prilog o aktivnostima u muzeju.

https://www.facebook.com/100088717660539/videos/1616355472281543

*objavljeno 5. rujna 2024.

O muzeju na engleskom:

Matej Iljazović - snimatelj

Marijana Damjanović - naracija

https://www.facebook.com/share/v/1BKESt8odu/

*objavljeno 2. rujna 2024.

O muzeju na njemačkom: 

Matej Iljazović - snimatelj i montažer

Ivana Oršolić - naracija

https://www.facebook.com/share/v/1E3fRx7YVj/

*objavljeno 11. kolovoza 2024.

Slavko Nedić je kroz svojih 50 godina glazbenog života surađivao i pomagao gotovo sve sastave i zborove koji su se okupljali oko franjevaca u Franjevačkom samostanu u Tolisi.

Prva grupa koja je svojom svirkom i pjevanjem pratila misna slavlja bila je Raščica. Slavko je bio povremeni član koji je po potrebi svirao bubnjeve, ritam gitaru ili bas gitaru. Grupi su se također povremeno priključivali tadašnji bogoslovi na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu, fra Joso Oršolić, fra Pejo Oršolić i fra Mato Oršolić Ciki.

Nakon Raščice i ratnih strahota devedesetih, u novom stoljeću pri župi i samostanu djelovali su još i bendovi Gospa i Ruah.

Bend Gospa i dalje postoji. Članovi se okupljaju samo za Veliku Gospu. Tako će biti i ove godine, tj. već sutra pratit će svetu misu, a nakon mise održati i kraći koncert duhovnih pjesama.

Osim s bendovima, Slavko je pomagao i pratio razvoj dvaju zborova: Izvor i Adoro.

Njihova priča još traje, a samim tim i Slavkova suradnja s tim zborovima.

Drugi dio Slavkove „Posavske glazbene priče“ počinje s Tigrovima tame i albumima koji se polako odmiču od domoljubnih pjesama. Objavljuju tri albuma koji su rado slušani s obje strane Save.

Jedan od članova Tigrova tame, Mirko Oršolić, nakon rata vodi sekciju tamburaša u OŠ fra Ilije Starčevića Tolisa. Uz pomoć Slavka snimili su album „Tambura u srcu“.

Nakon Tigrova tame, Slavko se vraća svojoj prvoj ljubavi – duhovnoj glazbi. Potporu ima u franjevcima samostana u Tolisi. S fra Josom Oršolićem i zborom Mirjam snima tri albuma, s fra Mićom Živkovićem i grupom Tau dva albuma duhovnih pjesama.

No, to nije sve od Posavske glazbene priče!

Dio Posavske glazbene priče su i ratni albumi na kojima je radio Slavko Nedić:

• fra Mato Oršolić Ciki - Posavino, zemljo mila,
• Tunjo Oršolić Makarić - Bože, blagoslovi Bosnu,
• Drale i Grupa "Raščica" - Ne damo te dome mili,
• Posavski bećari - Ponosna je Posavina.

Tko se još ne sjeća hit skladbi Posavino, zemljo mila, Oraški branitelji, Ne damo te, dome mili, Ti znaš da te volim, Moj jaran i dr.?

*objavljeno 5. kolovoza 2024.

Mnogi su već primijetili kako je stari samostan, u kojem je smješten Muzej Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne, zasjao novim sjajem.

Nakon dužeg planiranja i potrage za vanjskim rasvjetnim tijelima koja bi se lijepo uklopila na zidove zgrade, rješenje smo pronašli kod firme Elux d.o.o. iz Orašja.

Krajem srpnja su Ivica Vincetić i fra Josip Adrić postavili rasvjetu i rezultat je odličan. Rasvjetna tijela su se lijepo

uklopila u zgradu. Danju su gotovo neprimjetna, a noću lijepo obasjavaju zidine starog samostana, odnosno Muzeja Vrata Bosne.

*objavljeno 11. lipnja 2024.

Prošli tjedan nam je Mika Nedić poklonio neke stare alatke koje će obogatiti našu etno zbirku. U pitanju su nož za rezanje sijena, ključ za čupanje sijena, kolač za vezanje

jedeka i češagija ili grecaljka za obradu vune i lana.

Sve alatke su, kako reče Mika, stare preko stotinu godina.

Zahvaljujemo Miki koji se već i prije upisao u darovatelje starih alata i predmeta za Muzej Vrata Bosne.

*objavljeno 7. lipnja 2024.

Napokon je iz tiska izašao Katalog "10 godina (obrane) od Milenijske poplave"!

U njemu možete pronaći najvažnije i jako zanimljive podatke o poplavi 2014. godine koje je prikupio Marko Matolić te preko 130 fotografija u boji raznih autora koji su

fotoaparatom uhvatili tužne, teške, ali i zanimljive i ohrabrujuće trenutke kroz koje smo prošli za vrijeme poplave 2014. godine.

Katalog po cijeni od 15 KM možete nabaviti u Muzeju Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne ili u župnom uredu samostana Tolisa.

*objavljeno 4. lipnja 2024.

U utorak 4. lipnja, sklopu Dana Tolise 2024. u Muzeju Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne bilo je upriličeno predstavljanje knjige "Toliški kraj na starim geografskim kartama", autora Marka Matolića i Siniše Zlatarevića.

Program je započeo u 20 sati, a uz predstavljanje knjige posjetitelji su imali priliku obići i izložbu fotografija "10 godina (obrane) od Milenijske poplave" te muzejski postav i knjižnicu.

*objavljeno 31. svibnja 2024.

Muzej Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne domaćin je promociji knjige "Toliški kraj na starim geografskim kartama", autora Marka Matolića i Siniše Zlatarevića, koja će

se održati 4. lipnja u 20 sati.

Do 15. lipnja možete pogledati izložbu fotografija "10 godina (obrane) od Milenijske poplave", koja je također postavljena u Muzeju Vrata Bosne!

*objavljeno 28.svibnja 2024.

U ponedjeljak, 27. svibnja su u prepunoj dvorani Muzeja Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne nastupila dva svjetski poznata glazbenika, Konstantin Krasnitski na klaviru i Mario Zbiljski na braču i bisernici. Izveli su glazbeni recital povodom inauguracije pianina što ga je za potrebe glazbene sekcije nabavio Ansambl „Raščica“ koji djeluje pri Franjevačkom samostanu u Tolisi.

Uz brojne osobe iz javnog, kulturnog, političkog i vjerskog života grada Orašja i Županije Posavske, koncertu je nazočila i gospođa Jadranka Modrić, generalna konzulica Republike Hrvatske u Orašju te gospodin Damir Juzbašić, gradonačelnik susjednog grada Županje.

Nakon kratkih uvodnih pozdrava koje je izrekao gosp. Jozo Jezerčić, ravnatelj Muzeja Vrata Bosne, uslijedio je četrdesetominutni glazbeni recital.

Prvo je nastupio poznati pijanist Konstantin Krasnitski koji je na pianu izveo Sonatu za klavir br. 13 u A-duru poznatog austrijskog skladatelja Franza Schuberta, a zatim mu se na podiju pridružio Mario Zbiljski te su u nadigravanju pijana i tamburice izveli splet rumunjskih plesova mađarskog skladatelja Bele Bartoka.

Publiku su digli na noge odličnom izvedbom Concertinata za tamburu i klavir jednog od najizvođenijih hrvatskih skladatelja, gosp. Davora Bobića, koji je i sam nazočio

koncertu u velikoj dvorani Muzeja Vrata Bosne.

Po završetku programa nazočnima se obratila gospođica Magdalena Mišković, predsjednica Ansambla „Raščica“. Zahvalila je gospodinu Marijanu Oršoliću i gosp. Damiru Juzbašiću, gradonačelnicima gradova Orašje i Županja, koji su pomogli pri nabavci pianina. Budući da su koncert pratili i članovi zborova, učenici glazbene škole i glazbene sekcije Ansambla „Raščica“, gospođica Magdalena je izrazila nadu da će ovakvih koncerata u budućnosti biti sve više i više te da će netko od sadašnjih polaznika glazbene škole i sekcije uskoro biti polaznik Akademije za umjetnost i kulturu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku odakle su došli večerašnji gosti.

Konstantin Krasnitski je poznati bjeloruski pijanist koji već godinama živi i radi u Osijeku na Akademiji za umjetnost i kulturu Sveučilišta J. J. Strossmayera. Bavi se pedagoškim radom i aktivno koncertira. Nastupao je u Bjelorusiji, Rusiji, Ukrajini, SAD-u, Kini, Tadžikistanu, Njemačkoj, Austriji, Turskoj, Italiji, Norveškoj, Danskoj, Hrvatskoj, Srbiji, Bugarskoj i BiH.

Mario Zbiljski je bivši član Slavonskih lola, jedan od najboljih hrvatskih instrumentalista na tamburi i Porinom nagrađivani hrvatskih glazbenik. Radi kao profesor tambure u Osnovnoj i srednjoj glazbenoj školi F. Kuhač u Osijeku.

Autor fotografija: Josip Ivić

*objavljeno 17. svibnja 2024.

Izložba fotografija "10 godina (obrane) od milenijske poplave", koju ste imali priliku pogledati u malom parku u Orašju, od danas je postavljena u Muzeju Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne.

Uz fotografije velikog formata sastavni dio izložbe su i tri albuma sa stotinjak fotografija manjeg formata de dvije fascikle u kojima se čuvaju vijesti Radio Orašja i dopisi Kriznog stožera i mjesnih zajednica.

Danas izložbu možete pogledati do 22 sata, a u idućih mjesec dana svakog radnog dana od 8 do 16 sati.

*objavljeno 16. svibnja 2024.

Međunarodni savjet muzeja (ICOM) sa sjedištem u Parizu ovogodišnjom temom Međunarodnog dana muzeja „Muzeji za edukaciju i istraživanje“ želi istaknuti značaj muzeja kao dinamičnih obrazovnih ustanova koje gaje i potiču učenje, otkrivanje i razumijevanje.

Muzej Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne će, u sklopu obilježavanja Međunarodnog dana muzeja, a u suradnji s Centrom za kulturu Orašje i Foto klubom Orton, postaviti 17. svibnja izložbu fotografija „10 godina (obrane) od milenijske poplave“.

Izložba će biti postavljena na samu godišnjicu probijanja

vode preko nasipa u Kopanicama, a sastoji se od fotografija različitih autora koji su svojim objektivima uhvatili trenutke teške muke i velike opasnosti za stanovnike Posavine, ali isto tako i trenutke nesebične ljubavi i pomoći.

Budući da ovom izložbom obilježavamo Međunarodni dan i Europsku noć muzeja, Muzej Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne će 17. svibnja 2024. biti otvoren do 22 sata te će posjetitelji, uz razgledavanje izložbe, moći obići i sam muzej. Ulaz je, naravno, BESPLATAN!!!

SLUŽBENO PREDSTAVLJANJE IZLOŽBE bit će u sklopu Dana Tolise kada će biti pripremljen i Katalog na osamdesetak stranica s tekstovima i fotografijama.

*objavljeno 14. svibnja 2024.

Otkrivajući i pripremajući oltar sv. Ante za restauraciju, jučer su fra Mario Jurić i fra Josip Adrić, zajedno s radnicima, iz oltara izvadili oltarski kamen s relikvijama.

Riječ je o kamenu kvadratičnog oblika koji je uokviren i obložen drvetom tako da se vidi samo jedna kamena strana. U oltaru se ureže mjesto za taj oltarni kamen koji svojom kamenom stranom bude u ravnini s površinom oltara, a u drvenom dijelu je izrezbaren „grabić“ (sepulcrum) u kojem se čuvaju svetačke relikvije.

Isti takav oltarni kamen pronađen je i u oltaru sv. Franje, a jedan se čuva u depou Muzeja Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne.

Zanimljivost kamenog oltara iz oltara sv. Ante jest ta što se na njemu mogu iščitati zanimljivi podaci o povijesti samog oltarnog kamena, ali i o pečatu i posveti crkve.

Na drvenom dijelu oltarnog kamena piše da je on dar Zagrebačkog kaptola i da ga je „izmolio fr: Josef Batka“ 26. 10. 1877. godine.

Drugi tekst nam donosi datum posvete crkve te nam govori o pečatu kojim su relikvije opečaćene. U njemu piše da je

pečat postavio preuzvišeni biskup dr. Ivan Šarić 17. 8. 1912. prilikom posvete crkve. Tekst navodi kako biskup pečati pečatom toliškog samostana budući da nije imao svoj pečat uza se.

Da je sve uistinu tako kako je zapisano, svjedoči i potpis tadašnjeg župnika i gvardijana fra Bone Brkića.

Uvidom u "Trošak milostinje oltarske", koju je još davne 1842. godine počeo voditi fra Ilija Starčević, nailazimo na podatak da je 29. 6. 1877. godine fra Jozo Batka dobio dozvolu od svojih starješina „da ode u Češku u Zlatni Prag u misto svoje rodjeno za pohoditi svoju rodbinu usput okušaoje propitivati od dobročinitelja nebili mogao dobiti za ove Crkve dosta sjeromašne štogod ruha?“

Tekst dalje navodi da je fra Jozo obišao, ne samo Prag, nego i Beč, Graz, Ljubljanu i druga mjesta te da je nakupio lijepih stvari od kojih je neke dobio na poklon, a neke kupio. U knjizi se nalazi i popis stvari koje je donio, a na popisu su i „dva oltarska nova kamena sa reliquiama“.

Sada znamo da je oltarni kamen iz oltara sv. Ante „dar“ što ga je izmolio davne 1877. fra Jozo Batka, a za druga dva oltarna kamena, budući da na njim ne piše ništa, teško je utvrditi koji od njih je također izmolio fra Jozo Batka.

*objavljeno 22. travnja 2024.

Kraj radnog tjedna i početak vikenda ravnatelj Muzeja Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne proveo je u Jajcu, najljepšem gradu u Bosni i Hercegovini. Da biste obišli sve njegove znamenitosti, upoznali njegovu burnu i bogatu prošlost, vidjeli sve prirodne ljepote te upili svo kulturno, povijesno i umjetničko blago, potrebno je više od, ne jednog dana, nego jednog tjedna. Možda i više!

Za Jajce često kažu da je Muzej na otvorenom. Općina Jajce ima oko trideset (30) nacionalnih spomenika dok, recimo, cijela Županija Posavska ima tek dva: Zgradu općine (Beledija ili Mala vijećnica) u Odžaku i Franjevački samostan i crkvu u Tolisi.

Kratki boravak u Jajcu ravnatelj je iskoristio da prošeta stazama svog djetinjstva, ali i da obiđe, vidi i čuje iskustva Franje Leovca, kustosa Franjevačkog muzeja u Jajcu.

Hod kroz muzej, koji je za javnost otvoren davne 1905. godine te nakon ratnih strahota i stradanja ponovno otvoren 2005., započeli su od najvrjednijeg eksponata: zemnih ostataka Stjepana Tomaševića, posljednjeg bosanskog kralja. Sarkofag sa skeletom posljednjeg bosanskog kralja postavljen je u improvizirani stećak, a cijela prostorija je jedna vremenska lenta koja priča povijest Bosne od desetog stoljeća do smrti kralja Stjepana Tomaševića.

Uz kraljevu sobu u muzeju su postavljene tri izložbe: arheološka, etnološka i sakralna.

Kada su u pitanju arheološki nalazi, Franjevački muzej u Jajcu se može pohvaliti jako dobro očuvanim mačem tipa Mošunj. Riječ je o kratkom brončanom maču s koricama slučajno pronađenom na Bešpelju, na planini Ranče. Kvalitetna izrada i mnoštvo detalja na malom prostoru ukazuju na to da je mač imao statusni simbol i da je pripadao istaknutom članu društva, odnosno zajednice.

Istovjetan primjerak takvog mača pronađen je 1913. u

Velikom Mošunju kod Viteza te je po mjestu pronalaska sam mač dobio ime.

Etno zbirka i izložba narodne nošnje popraćena je brojnim fotografijama koje svjedoče o životu i običajima stanovnika Jajca i okolnih sela. Neke fotografije prikazuju obiteljske zadruge koje su znale brojati i do 60 članova.

Sakralna zbirka krije vrijedne eksponate koji datiraju od 15. stoljeća pa do sredine 20. stoljeća.

Iz razgovora s Franjom Leovcem ali i fra Dragom Bojićem, koji je glavni pokretač izdavačkih projekata, ali i općenito kulturnih sadržaja u Franjevačkom samostanu u Jajcu, saznajemo da naša dva muzeja imaju iste probleme i nedostatke koje rješavamo svatko na svoj način. Ovakvi susreti, razgovori i razmjena iskustava može pomoći i jednima i drugima da brže i kvalitetnije odgovorimo na izazove koji su pred nama.

Na kraju obilaska i razgovora Fra Drago Bojić je, ravnatelju Muzeja Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne, poklonio knjigu povjesničara Joze Džambe „Jajačke i druge zabilješke“ čija promocija je bila upravo tu večer.

Valja napomenuti da je Franjevački muzej Jajce 2019. godine nagrađen na godišnjoj izložbi Collegium Artisticum u Sarajevu. Nagradu je dobio u kategoriji realiziranih interijera, a preuređenje je rađeno prema projektu arhitekta Amara Zuke.

Rano proljeće i kasna jesen su najbolji period za posjetiti Jajce. Ne samo zbog šarenila cvata ili boje lišća, nego jer je tada manje turista pa je lakše obići sve spomenike kulture, upijati ljepotu prirode, uživati u šumu vodopada, ali i brže doći do domaćih specijaliteta i slastica.

Ukoliko se odlučite posjetiti Jajce, obavezno svratite u Franjevački muzej Jajce. Tek s njegovim obilaskom možete dobiti potpuni pregled, kako povijesti Bosne i Hercegovine, tako i samoga Jajca.

*objavljeno 9. travnja 2024.

Danas i sutra u Muzeju Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne nalaze se stručnjaci iz Austrijskog arheološkog instituta. Uz dr. Marija Gavranovića, zamjenika ravnateljice Austrijskog arheološkog instituta, tu je i dr. Alberta Arena s istog instituta i dr. Mathias Mehofer, arheometalurg, s Bečkog univerziteta.

Ovaj posjet i istraživanje su već ranije dogovorili Jozo Jezerčić, ravnatelj muzeja i dr. Mario Gavranović, zamjenik ravnateljice Austrijskog arheološkog instituta. Stručnjaci će kroz ova dva dana pregledati brončane predmete, uzeti njihove uzorke te ih kasnije u Beču analizirati i opisati u

stručnom časopisu. Budući da u blizini nije bilo i nema rudnika, najviše ih zanima porijeklo bronce te omjer bakra i kositra.

Radujemo se rezultatima njihovog istraživanja jer će sigurno doprinijeti rasvjetljavanju prapovijesti na području Posavine.

Također se radujemo i daljnjoj suradnji koju će dodatno pojačati Ugovor o suradnji kojeg su potpisali ravnatelji ovih dviju institucija.

Domaćini stručnjacima iz Austrije su Pero Matkić i Jozo Jezerčić, a zahvaljujemo Franjevačkom samostanu u Tolisi i gvardijanu fra Mariju Juriću na smještaju i hrani koju su ponudili našim gostima.

*objavljeno 28. ožujka 2024.

Marko Matolić je u novogodišnjem broju Svjetla riječi pisao o Muzeju Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne. Njegov tekst je od jučer dostupan u digitalnom obliku.

Zahvaljujemo Marku i uredništvu Svjetla riječi na sjajnom prikazu muzeja i onoga što se u njemu čuva.

https://www.svjetlorijeci.ba/muzej-franjevackoga-samostana-tolisa-vrata-bosne-vrata-koja-cuvaju-price/?fbclid=IwY2xjawM0sXZleHRuA2FlbQIxMQABHr5P8HMwW_7VG3dQ4oWvXY8h8vpk_kX8u4e5x-tKU_g5It_yXy2kycBKjV-V_aem_G8GDiaFyMGACrSVEKYD85A

*objavljeno 23. ožujka 2024.

U petak, 22. ožujka smo održali još jednu kreativnu radionicu na kojoj je dvadesetak polaznica ukrašavalo jaja decoupage tehnikom. Radionicu je ponovno vodio fra Josip Adrić od kojeg su polaznice mogle naučiti jako puno o jednoj od najpopularnijih tehnika ukrašavanja jaja.

Fra Josip je pripremio kistove, izbijeljena kuhana kokošja jaja, ispuhana guščja jaja, salvete i bjelanjke koji su poslužili umjesto ljepila.

Postupak ukrašavanja je dosta jednostavan. Odaberete motive koje želite prenijeti na jaje, a zatim te motive trganjem odvojite od ostatka salvete (ne koristite škare). Izbijeljeno jaje premažete bjelanjkom i odabrane motive nanesete na premazano jaje. Zatim kist umočite u bjelanjak i

lagano prelazite preko motiva i to od sredine prema van kako biste istisnuli zrak ispod motiva. Nakon što polijepite odabrane motive, ostavite jaje da se osuši. I to je to!

Sve polaznice su dobile po dva ispuhana guščja i tri kuhana kokošja jajeta te salvete s različitim motivima koji se tematski uklapaju u uskršnju dekoraciju. Nakon dva sata kreativnog i ugodnog rada, ukrasile su preko 100 jaja.

Odlazeći s radionice, izrazile su zahvalnost i zadovoljstvo naučenim i urađenim. Sve što su ukrasile, ponijele su sa sobom.

Veseli nas da sa svakom novom radionicom raste broj polaznika pa već razmišljamo o novim radionicama koje bi imale za cilj spasiti od zaborava izradu tradicionalnih rukotvorina.

*objavljeno 19. veljače 2024.

U petak, 16. 2. 2024. godine, smo održali još jednu radionicu na kojoj se decoupage tehnikom ukrašavalo drvene predmete i staklene boce.

Radionicu je vodio fra Josip Adrić, samostanski vikar, a sudjelovalo je dvanaest polaznica koje su odlučile kraj radnog tjedna provesti u opuštenoj atmosferi s velikim izborom materijala za kreativno izražavanje.

Neke od polaznica su bile na prvoj radionici pa su na ovu došle s nekim predznanjem i jasnom idejom što će i kako raditi, a druge, kojima je ovo prva radionica, su jako brzo shvatile decoupage tehniku tako da su na kraju sve bile jako zadovoljen onim što su uradile. A sve što su uradile, tj. predmete koje su ukrasile decoupage tehnikom, mogle su ponijeti kući.

Radionica je trajala oko tri sata.

Cijeli prošli tjedan gost Franjevačkog samostana Tolisa bio je dr. sc. Rudolf Barišić, povjesničar Hrvatskog instituta za povijest. Ovo je njegov drugi dolazak i nastavak rada na sređivanju i popisu arhivske građe koja se nalazi u arhivu samostana, a koji je dan na čuvanje i sređivanje Muzeju Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne.

Građe je jako puno i raznovrsnog je sadržaja; od matica, administrativnih knjiga, službenih dokumenta pa do pisane ostavštine franjevaca ovoga kraja. Razvrstavajući građu, svako malo „naletimo“ na neke zanimljive naslove ili podatke, no trenutno nemamo vremena niti nam je cilj ulaziti dublje u sam sadržaj. Cilj je popisati i srediti građu kako bi bila dostupna zainteresiranim istraživačima.

No, ipak smo izdvojili jednu bilježnicu čiji sadržaj želimo podijeliti s pratiteljima naše stranice. Privukao nas je naslov bilježnice, a kako je ove godine punih 40 godina od opisanog događaja, red je da bilježnica ugleda svjetlo dana bar putem facebooka.

Vjerujemo da su neke od akterice opisanog događaja još uvijek žive i da će ih ova objava (kada im je unuci i unuke prenesu) razveseliti i izmamiti smiješak na njihovim licima, a suseljane učiniti još ponosnijima na svoje selo i ljude u njemu. A imaju na što biti ponosni, jer isti duh zajedništva i samoorganizacije, uz blagoslov fratara, i danas krasi to selo i ljude u njemu.

*objavljeno 16. veljače 2024.

Prije otprilike mjesec dana u Tolisu je došao Ahmed Bradarić, novinar Federalne TV, sa svojom ekipom snimiti prilog o prvoj pučkoj školi u Bosni i Hercegovini. Napravili su jako lijep i zanimljiv prilog koji je emitiran 14. 2. 2024. na

Federalnoj TV u sklopu emisije „Svako dobro“.

Dio priloga je sniman u Muzeju Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne.

https://www.facebook.com/100057526716553/videos/2171992283153016

*objavljeno 12. veljače 2024.

U subotu (10. 2.) su Muzej Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne posjetile Nejra Ljubuškić i Lamija Avdić, mlade restauratorice papira iz Zenice koje trenutno žive u Sarajevu.

One su došle u Posavinu na poziv Joze Jezerčića, ravnatelja muzeja, kako bi pregledale Žendrag te knjižnicu i arhiv s brojnim knjigama i dokumentima kojima je potrebna restauracija i zaštita od daljnjeg propadanja.

Nakon obilaska muzeja i knjižnice te pomnijeg pregleda Žendraga utvrdile su da oštećenja, na tom 130 godina

starom rukopisu, nisu tako strašna i da se mogu dosta brzo i kvalitetno restaurirati. Neki dokumenti i knjige su u jako lošem stanju i treba ih nositi izvan muzeja na restauraciju, a određen broj knjiga se može restaurirati i zaštiti na licu mjesta. Obećale su, kada budu ponovno dolazile, donijeti pribor i dio posla odraditi u samoj knjižnici.

Nadamo se da će se suradnja nastaviti i uroditi plodom, odnosno da ćemo uspjeti uz njihovu pomoć i savjete restaurirati i zaštititi brojne knjige i dokumente koji se čuvaju u knjižnici i arhivu muzeja/samostana.

*objavljeno 27. siječnja 2024.

Muzej Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne drugu godinu zaredom obilježio Noć muzeja te zanimljivim programom i bogatim sadržajem privukao preko 450 posjetitelja među kojima su bili i Đuro Topić, predsjednik Vlade Županije Posavske kao i Marijan Oršolić, gradonačelnik grada Orašja.

Program je započeo decoupage radionicom koju je vodio fra Josip Adrić, samostanski vikar u Franjevačkom samostanu Tolisa. Na radionici je sudjelovalo dvadesetak djevojaka i žena koje su oduševljeno slušale fra Josipovo izlaganje o povijesti ove tehnike, ali i različitim načinima ukrašavanja predmeta decoupage tehnikom.

Nakon uvodnog dijela pristupile su praktičnoj primjeni i ukrašavanju drvenih predmeta. Kroz dva sata rada svaka od polaznica radionice je uspjela na svoj način ovom jako lijepom i jednostavnom tehnikom ukrasiti odabrane predmete.

Odaziv na radionicu je bio veći od očekivanog, a sve polaznice radionice su izrazile želju da se ponovno organizira nešto slično u većem prostoru i s duži vremenskim okvirom tako da ćemo, u dogovoru s fra Josipom, planirati nove radionice i nove tehnike.

Središnji i glavni dio programa bio je časopis Žendrag i njegova 130. obljetnica. Program predstavljanja časopisa započeo je klavirskom skladbom „Barcarolla Veneziana“ Felixa Mendelssohna u izvrsnoj izvedbi Ivane Oršolić, profesorice glazbene kulture.

Nakon uvodnih pozdrava i riječi dobrodošlice, Jozo Jezerčić, ravnatelj muzeja, je posjetiteljima predstavio časopis Žendrag naglasivši da je to najstariji sačuvani časopis Bosanske Posavine. “Riječ je o novinama koje je u mjesecu siječnju 1894. godine rukom pisao i slao svojim čitateljima fra Bono Nedić, tadašnji župnik u Tišini. Iz uvoda

tog časopisa saznajemo da je on izlazio i prije 1894. godine, ali na našu veliku žalost, ne znamo točno ni kada niti koliko brojeva je fra Bono objavio. Također ne znamo niti je li bilo novih izdanja u 1894. godini i kasnije. U arhivu našeg muzeja čuvamo jedan jedini primjerak tog časopisa i on je od velike kulturno-povijesne važnosti ne samo za Posavinu, nego i za cijelu Bosnu i Hercegovinu. Časopis je ime dobio po rječici ili koritu Žendrag koji je tekao u blizini župne crkve u Tišini, gdje ga je fra Bono Nedić uređivao i pisao“.

Po završetku predstavljanja časopisa ponovno je nastupila prof. Ivana Oršolić odsviravši skladbu „Gentle“ Issaca Sheparda.

Uslijedilo je razgledavanje izložbe reprint izdanja časopisa Žendrag i pojedinih tekstova iz tog časopisa koji su popraćeni prijepisom i tumačenjem manje poznatih riječi. Uz tiskanje reprint izdanja spomenutog časopisa, posjetitelji su mogli nabaviti i kratku studiju o časopisu i svim prijeporima koji se vežu uz autorstvo i godinu izdanja, a koju je pripremio Marko Matolić, povjesničar i veliki zaljubljenik u prošlost Posavine.

Uz razgledanje postavljene izložbe, posjetitelji su mogli obići stalni postav muzeja i samostansku knjižnicu koja se nalazi u sklopu muzeja.

Za sve posjetitelje ulaz u muzej i kulturne događaje bio je slobodan, a u samostanskom i crkvenom dvorištu bilo je pripremljeno kuhano vino i čaj te krafne, bakini kolači i listarići zaslađeni domaćim pekmezom, čokoladom i nutellom.

Program je trajao do 23 sata kada su posljednji gosti napustili Muzej Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne.

U organizaciji i realizaciji programa Noć muzeja 2024. godine sudjelovao je velik broj osoba, volontera, zaljubljenika u Posavinu i njezinu kulturnu baštinu, koji zaslužuju da ih se poimenice spomene i da im se javno zahvali. To ćemo i učiniti u jednom od sljedećih tekstova.

*objavljeno 25.siječnja 2024.

Jutros (četvrtak) smo bili gosti jutarnjeg programa Federalne televizije Dobro jutro, BiH.

Novinarka Mira Živković i snimatelj Perica Nedić uživo su se javili s terase našeg muzeja donoseći servisne informacije iz Županije Posavske.

Nakon toga preselili su se u muzej, a njihov gost bio je Jozo

Jezerčić, ravnatelj muzeja, koji je gledatelje Federalne televizije upoznao s programom manifestacije Noć muzeja 2024. Glavni naglasak bio je na predstavljanju i obilježavanju 130. obljetnice izlaska Žendraga - najstarijeg sačuvanog časopisa Bosanske Posavine.

Zahvaljujemo Miri i Perici što vijesti iz Posavine, ali i iz našeg muzeja, putem Federalne TV i Radio Orašja šalju u bijeli svijet.

*objavljeno 23. siječnja 2024.

U siječnju 1894. godine fra Bono Nedić je, kao župnik u Tišini, pisao i u bijeli svijet poslao časopis Žendrag. Sačuvao se tek jedan primjerak i on se nalazi u našem muzeju.

Prigodom 130. obljetnice najstarijeg sačuvanog časopisa Bosanske Posavine, tiskali smo njegovo reprint izdanje, a Marko Matolić je napisao kratku studiju o Žendragu u kojoj je opisao prijepore oko prvog broja te objasnio značenje imena

Žendrag.

Samo u petak, 26. siječnja, za vrijeme kratkog predstavljanja, posjetitelji će moći vidjeti originalni primjerak Žendraga, a u hodniku muzeja će biti izloženo reprint izdanje s prijepisom i tumačenjima manje poznatih riječi koje je također pripremio Marko Matolić.

Odlučili smo 70 primjeraka reprint izdanja s kratkom studijom pustiti u prodaju po cijeni od 7 KM.

*objavljeno 18.siječnja 2024.

Ekipa Federalne televizije posjetila je Osnovnu školu fra Ilije Starčevića u Tolisi kako bi napravila reportažu o prvoj pučkoj školi u Bosni i Hercegovini.

Dio priče odvijao se i u Muzeju Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne. Nataša Oršolić, ravnateljica škole, dovela je dvije učenice i ekipu s Federalne televizije kako bi par kadrova snimili u našoj knjižnici. Snimili su više od

planiranog jer im je Jozo Jezerčić, ravnatelj muzeja, pokazao „Ljetopis Učilišta“ – rukopis fra Martina Nedića u kojem se opisuje početak pučkog školstva u Bosni i Hercegovini i gdje se izrijekom spominje fra Ilija Starčević i 1823. godina kada je osnovana škola u Tolisi, prva pučka škola u Bosni i Hercegovini.

Nakon snimanja dogovoreno je da ekipa Federalne televizije ponovno dođe u muzej i napravi reportažu o muzeju.

*objavljeno 16. siječnja 2024.

Prije dva sata objavili smo vijest kako nam je Đuro Džoić poklonio jedan stari sat marke Trianon. Vijest je pobrala simpatije (like) pratitelja naše stranice, a među njima je i Đurina supruga Božica. Pročitavši da će sat biti izložen na stolu fra Bone Nedića u knjižnici i da će ga moći vidjeti svi posjetitelji, rekla je svom mužu (Đuki) da je šteta da ljepši sat, kojeg imaju u sobi, ne bude izložen u knjižnici gdje ga

može svatko vidjeti. I tako Đuka, ne budi lijen, uzme sat pa ponovno do nas u muzej i pokloni nam još jedan sat. Riječ je o, također, švicarskom satu s klatnom, ali ovaj put je u pitanju sat marke Zenith.

Nema nam druge nego sat izložiti u knjižnicu, a onaj prvi će već naći svoje mjesto negdje u muzeju.

Još jednom zahvaljujemo Đuri i Božici Džoić iz Donje Mahale na dva predivna sata, ali i na spremnosti da se radi muzeja i naših posjetitelja odreknu satova koji su jako vrijedni i lijepi.

*objavljeno 16.siječnja 2024.

Danas smo imali jako zanimljivog gosta i darovatelja. Riječ je o Đuri Džoiću koji nam je darovao stolno-zidni sat s klatnom marke Trianon. Sat je dobro očuvan i u ispravnom stanju. Budući da bi stilom i godinama mogao odgovarati stolu fra Bone Nedića koji se nalazi u knjižnici, sat će najvjerojatnije biti izložen upravo na tom stolu. Svi vi koji budete dolazili u obilazak muzeja i knjižnice te sjednete za stol da se upišete u Knjigu gostiju, pogled na sat će vam otkriti u koliko ste sati završili obilazak muzeja.

Đuro Džoić se preko trideset godina bavio ugostiteljstvom u Švicarskoj gdje je i nabavio sat koji je poklonio muzeju. Odlaskom u mirovinu vratio se u rodnu Donju Mahalu u kojoj živi sa svojom suprugom. Ovo nije prvi put da poklanja stare i vrijedne predmete muzeju. Nekoliko njegovih predmeta-darova se nalazi izloženo u muzeju ili su u depou muzeja.

Zahvaljujemo gospodinu Đuri Džoiću na poklonjenom satu, ali i na razgovoru koji je bio poučan i koji nas možda poveže s nekim osobama koje bi nam svojim znanjem i stručnošću mogle biti od velike koristi.

*objavljeno 2. siječnja 2024.

Ispratili smo 2023. godinu i polagano gazimo u novu 2024. godinu.

Kako bismo što bolje iskoristili vrijeme i mogućnosti pred nama, potrebno je, s vremena na vrijeme, osvrnuti se unatrag, napraviti retrospektivu onoga što smo uradili ili nismo uradili, kako bismo bolje planirali buduće poteze i poslove.

Muzej Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne je u 2023. godini otvorio svoja vrata posjetiteljima koji su mogli svakodnevno obilaziti stalni postav muzeja i samostansku knjižnicu. U razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2023. muzej su posjetila 2.123 posjetitelja. Osim domaćeg, lokalnog stanovništva, muzej su posjetili gosti iz raznih dijelova Bosne i Hercegovine, ali i drugih država pa i kontinenata. Imali smo posjetitelje iz udaljenih Australije, Meksika i SAD-a, ali i onih bližih iz Engleske, Francuske, Poljske, Njemačke, Italije, Mađarske, Rumunjske, Slovenije i Srbije. Tako u Knjizi dojmova možete naići na zapise na različitim jezicima, od engleskog, francuskog, talijanskog, španjolskog, poljskog do arapskog jezika.

Muzej je službeno otvoren 16. rujna 2022. godine, ali njegovo neslužbeno otvorenje za javnost bilo je u Noći muzeja, 27. siječnja 2023. godine, kada nas je posjetilo preko 700 posjetitelja. Bili smo pomalo iznenađeni i nespremni za tako velik broj posjetitelja. Uz predavanje o važnosti muzeja, posjetitelji su mogli pogledati izložbu crteža Karin Grenc te obići stalni postav muzeja i knjižnicu.

Postavili smo i izložbu slika „Posavski motivi“ s Likovne kolonije povodom Dana Tolise 2022. godine. Uz to smo izložili radove s likovne radionice i radionice veza „Pocalica glavu krasi“ koju smo organizirali povodom međunarodnog Dana muzeja, a uz pomoć Grada Orašja.

Zadnja izložba koju smo postavili u 2023. godini, a koja još uvijek traje, jest izložba razglednica s božićnim motivima „U jasle ga položi“. Izložba je postavljena povodom 800 godina uprizorenja prvih živih jaslica.

Zajedno sa Zakladom Terra Tolis organizirali smo promociju knjige „Svjedok Svjetlosti – Monografija o fra Iliji Starčeviću, osnivaču prve pučke škole u BiH“. Autor knjige je Mato Nedić, a promocija je organizirana u sklopu Dana Tolise 2023. godine.

Uz to smo bili domaćini Međunarodnom znanstvenom skupu „Franjevci Bosne Srebrene i školstvo od početaka do kraja 20. stoljeća“ povodom 200 godina prve pučke škole u BiH koja je osnovana 1823. godine u Tolisi. Također smo bili domaćini Panel-raspravi „Očuvanje jezičnog identiteta i kulture u Bosanskoj Posavini“ koju su zajednički organizirali Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta Vlade

Županije Posavske, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku i Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli.

Organizirali smo pedagoške radionice za djecu i mlade Županije Posavske „Pocalica glavu krasi“ koja se sastojala od likovne radionice i radionice veza te dvije radionice „Upoznaj muzejsku njušku“ za djecu s poteškoćama u razvoju.

Tiskali smo promotivne brošure o muzeju na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku.

Javljali smo se na javne natječaje različitim projektima te smo u 2023. godini uspjeli ostvariti tri projekta, a četvrti prenosimo u 2024. godinu.

Prvo smo uz pomoć Grada Orašja realizirali projekt „Pocalica glavu krasi“. Projekt se sastojao od dvodnevnih radionica veza i likovnih radionica, te izložbe radova s tih radionica.

Drugi projekt „Inventarizacija muzejske i knjižnične građe“ realizirali smo uz pomoć Federalnog ministarstva kulture i športa. U sklopu tog projekta uspjeli smo nabaviti informatičke programe za muzejsku i knjižničnu građu te popisati i inventarizirati knjige izložene u knjižnici na drugom katu.

Treći uspjeli projekt bio je u sklopu Programa prekogranične suradnje između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine za 2023. godinu. „Opremanje prostora muzeja za pedagoške radionice“ je projekt kojeg smo ostvarili zajedno s Gradskim muzejom Vinkovci, a kojeg je financijski podržalo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije Vlade Republike Hrvatske.

Četvrti projekt, „Digitalna zbirka matičnih knjiga“, je projekt kojeg sufinancira Ministarstvo civilnih poslova BiH, a kojeg ćemo gledati ostvariti u prvoj polovici 2024. godine. Riječ je o nabavci skenera i fotokopirnog aparata te digitalizaciji starih matica krštenih, vjenčanih i umrlih koje se čuvaju u arhivu Muzeja Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne.

Kroz 2023. godinu smo također ostvarili kontakt i suradnju s drugim važnim i velikim institucijama s područja kulture i znanosti kako u Bosni i Hercegovini, tako i u Hrvatskoj, Austriji, Engleskoj ali i SAD-u. Vjerujemo da će ta suradnja dati više ploda u nadolazećoj 2024. godini.

Nakon godine rada, stjecanja iskustva i suradnje s drugim institucijama, vjerujemo da će nova 2024. biti još bolja i bogatija sadržajem. Planiramo organizirati više radionica za različite dobne uzraste, više izložbi, promocija, restauracija umjetničkih slika, možda i poneki izdavački projekt te planirati i razmišljati o promjeni stalnog postava.

I vi nam možete u tome pomoći svojim posjetama, skromnim prilozima, savjetima, idejama, prijedlozima, suradnjom…

ŽELIMO VAM SRETNU I USPJEŠNU NOVU 2024. GODINU!!!

*objavljeno 11. prosinca 2023.

Muzej Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne tiskao je krajem srpnja 2023. godine promotivnu brošuru. Na desetak stranica ukratko je predstavljen sadržaj muzeja, crkve, knjižnice i arhiva, ali i neizloženo blago koje muzej čuva.

Grafičku pripremu za tisak uradila je gospođa Ivana Ibrović, grafička dizajnerica iz Sarajeva, koja je osmislila i logo muzeja i s kojom imamo jako dobru i kvalitetnu suradnju.

Nakon tiskanja brošure na hrvatskom jeziku, tražili smo tko bi nam sadržaj brošure preveo na engleski i njemački jezik kako bismo je tiskali i na tim jezicima.

Prijevod na engleski jezik uradila je Marijana Damjanović,

profesorica engleskog jezika u Osnovnoj školi fra Ilije Starčevića u Tolisi, a prijevod na njemački jezik djelo je Ivane Oršolić, profesorice njemačkog jezika u Srednjoj strukovnoj školi.

Ono što svakako treba istaknuti jest da su obje profesorice prijevode napravile besplatno, tj. nisu uzele honorar za svoj rad. Obje su istaknule kako je to njihov skromni doprinos razvoju muzeja.

Ovim im putem od srca zahvaljujemo. Uradile su jako dobre prijevode koji će nam pomoći da se prezentiramo i izvan Bosne i Hercegovine i to na dva svjetska jezika.

Brošure su danas izašle iz tiska i čekaju posjetitelje!!!

*objavljeno 7. prosinca 2023.

Prošli mjeseci, a osobito prošli tjedan smo bili prezauzeti završavanjem projekta prekogranične suradnje, pa smo pomalo zanemarili posjetitelje i zaljubljenike u starine koji nas ponekad iznenade i donesu nešto na poklon.

Tako nam je prošli tjedna u goste došao gospodin Hasim Suljić iz Orašja koji nam je poklonio pet (5) ručno rađenih hoblića (blanja) za koje kaže da su stari oko 100 godina, a možda i više.

Uz njih je donio, kako reče, a mi zapisasmo, mašinu za hirofu koja je nabavljena 60-ih godina prošlog stoljeća.

Dobro je očuvana, a služila je za nabacivanje fasade na kuće. Vjerujemo da se mnogi od vas sjećaju ove spravice kojom su očevi, a možda netko od vas, nabacivali boju na svoje kuće.

Zahvaljujemo gospodinu Hasimu Suljiću, a vas potičemo da poput gospodina Hasima predmete koji imaju muzejsku vrijednost, koji svjedoče o životu i kulturi ljudi u Posavini, ne bacate u smeće i ne uništavate, nego da ih donesete u muzej. Zapisat ćemo sve podatke o darovatelju i predmetu, a ono najvažnije jest da ćemo očuvati od zaborava našu kulturnu, materijalnu i nematerijalnu baštinu.

*objavljeno 27. studenog 2023.

U Muzeju Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne održana je 27. 11. 2023. godine druga radionica „Upoznaj muzejsku njušku“. Vodila ju je Iva Krolo, muzejska pedagoginja Gradskog muzeja Vinkovci, pod budnim okom umiljate labradorice Belle, prvog muzejskog terapijskog psa u Hrvatskoj.

Radionica je osmišljena za štićenike Udruge Put u život iz Orašja koje dovela njihova učiteljica Nada Miličić te učenike 1. d razreda Srednje strukovne škole Orašje koji su došli s prof. Tošom Maršićem i asistentima Lucijom Leovac i Markom Klaićem.

Na radionici su izrađivali kraljevske krune za Bellu i za sebe.

Vrijeme je brzo proletjelo, a djeca su napravila šarene i razigrane krune. Na kraju radionice stali su u krug i priopćili Belli i jedni drugima čega su oni kraljice i kraljevi. Toplim i dugim zagrljajem zahvalili su Belli i njezinoj voditeljici Ivi na ugodno provedenom vremenu na radionici.

Radionicu je posjetila snimateljska ekipa RTV Herceg Bosne kojima unaprijed zahvaljujemo na prilogu koji će napraviti o radionici i projektu.

Projekt prekogranične suradnje kojeg zajednički realiziraju Muzej Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne i Gradski muzej Vinkovci, a sufinancira Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, ima za cilj opremanje prostorija muzeja za pedagoške radionice.

*objavljeno 16. studenog 2023.

Ni mjesec dana nije prošlo od našeg upoznavanja i susreta s dr. Zsuzsannom Korhecz Papp, dipl. slikaricom i restauratoricom, a plodovi suradnje su već veliki i iznimno važni, ne samo za Muzej Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne, nego i za BiH, ali i Republiku Hrvatsku.

Pišući elaborat o restauraciji starih slika našeg muzeja, dr. Zsuzsanna je provela istraživanje u vezi ikonografije, autora i podrijetla slika te pronašla neke jako zanimljive podatke. Neki od njih su i prije bili poznati, ali nedovoljno istraženi, a neki su potpuno novi i omogućuju sasvim drugačiji pogled na slike i njihovu povijesno-umjetničku vrijednost.

Fra Bono Nedić u svojoj knjižici „Kratka povijest župe i samostana toliškog“ (Pečuh, 1888.) piše kako je biskup Strossmayer, za svog pohoda u Tolisu 1875. godine, darovao samostanu i crkvi oltarne pale (slike) svoje stare crkve, propelo te tri vrijedne umjetničke slike: "Mučeništvo sv. Katarine" i dvije slike koje predstavljaju bivše biskupe bosansko-đakovačke.

Stručnim pregledom i istraživanjem dr. Zsuszanna u svom elaboratu otkriva koje su to slike iz našeg muzeja krasile oltare stare crkve u Đakovu, a za neke od njih nam otkriva i njihove autore. Tako saznajemo da je slika „Sveti Ilija“ bila oltarna slika đakovačke crkve, a naslikao ju je osječki slikar Paulus Antonius Senser u 18. stoljeću.

Druge dvije oltarske slike crkve iz Đakova su „Sveti Josip“ i

„Sveta Ana“, a naslikao ih je nepoznati bečki majstor u 18. stoljeću.

Slika „Sveta Katarina Aleksandrijska“, dar biskupa Strossmayera, najstarija je slika našeg muzeja. Naslikao ju je nepoznati autor u 16. stoljeću i ona je ujedno i najvrijednije umjetničko djelo muzeja.

Druge dvije slike, darovi biskupa Strossmayera, su „Bosanski biskupi s alegorijom vjere“ i „Bivši bosanski biskupi“. Dr. Zsuszanna je pronašla podatak da se skice ovih slika nalaze u Likovnoj zbirci Povijesnog muzeja Hrvatske u Zagrebu te da je njihov autor Josip Franjo Mücke.

Proanalizirala je i procijenila i druga djela starih majstora. Posebno je se dojmio „Uskrsli Krist“, rad nepoznatog autora iz 18. stoljeća. Pretpostavlja da je u pitanju posttiepolovski krug, odnosno venecijanska škola.

Zahvaljujemo dr. Zsuszanni što je u ovako kratkom vremenu iznijela na svjetlo dana tako puno vrijednih i važnih podataka za zbirku naših starih majstora. Osobito joj zahvaljujemo na elaboratu o restauraciji svih slika te se nadamo da ćemo u idućoj godini uspjeti restaurirati barem one najugroženije.

Restauracija svih slika starih majstora je dugotrajan i skup proces te se nadamo pomoći, ne samo Vlade Županije Posavske, nego i Grada Orašja, ali i federalnih i državnih nivoa vlasti jer djela starih majstora koja se čuvaju u Muzeju Vrata Bosne su na listi nacionalnih spomenika te su od velike kulturno-umjetničke važnosti za Bosnu i Hercegovinu.

*objavljeno 13. studenog 2023. 

U petak, 10. studenog 2023. godine, Muzej Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne posjetio je dr. Mario Gavranović, zamjenik direktora Austrijskog arheološkog instituta Austrijske akademije nauka.

On je boravio u Zenici gdje je otvorena izložba „Arheologija Balkana u fokusu“ na kojoj su predstavljeni rezultati arheoloških istraživanja provedenih u suradnji Austrijskog arheološkog instituta i Muzeja grada Zenice.

Pri povratku u Austriju navratio je u Muzej Vrata Bosne kako bi se susreo sa svojim starim prijateljem i suradnikom Perom Matkićem koji mu je pokazao najnovije muzejske predmete iz prapovijesnog doba koji su pronađeni na teritoriju Županije Posavske. Dr. Mario preko Pere Matkića surađuju već duži niz godina s Franjevačkim samostanom Tolisa, a sada Muzejom Vrata Bosne, i velika saznanja o mogućim prapovijesnim lokalitetima na području Županije Posavske,

dr. Mario crpi upravo iz Perinih nalaza.

U razgovoru kojeg su vodili dr. Mario Gavranović i Jozo Jezerčić, ravnatelj muzeja, dogovorena je suradnja između Austrijskog arheološkog instituta i Muzeja Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne. Uskoro će biti potpisan Ugovor o suradnji između ove dvije institucije, a suradnja će se konkretizirati u vidu stručne pomoći Austrijskog arheološkog instituta, tj. stručne laboratorijske analize i obrade predmeta koji potječu iz prapovijesti a nalaze se u Muzeju Vrata Bosne. Dr. Gavranovića najviše zanima datacija i porijeklo predmeta iz prapovijesnog razdoblja te je obećao pomoć oko analize i obrade predmeta, ali i objavljivanje članka u stručnim časopisima o prapovijesnim predmetima našeg muzeja. Također je izrazio spremnost sudjelovati u pisanju kataloga stalnog postava Muzeja Vrata Bosne.

*objavljeno 10. studenoga 2023.

Kako smo i najavili, danas su nas posjetili zanimljivi i jako posebni gosti: Bella, prvi muzejski terapijski pas u Hrvatskoj sa svojom skrbnicom Ivom i volonterkom Lucijom iz Vinkovaca te desetak štićenika Udruge Put u život iz Orašja s voditeljima Tarikom Agančetovićem, Nadom Miličić i Marijom Vuković.

Najprije smo dali kratke izjave za Televiziju Federacije BiH te Radio Orašje, a onda su Bella, Iva i Lucija stupile na scenu te su sa štićenicima Udruge Put u život odradile jako lijepu i zanimljivu radionicu.

Ovo je prva radionica u kojoj je naglasak bio na upoznavanju Belle i njezinih zadataka, a uskoro bi trebale uslijediti još dvije ili tri radionice na kojima će Bella pokazati svoje

vještine u terapijskom radu s djecom s poteškoćama u razvoju.

Štićenici udruge su se jako brzo oslobodili početnog straha od psa i započeli su igru, priču i crtanje. Na kraju su izjavili da im je sat i pol vremena provedenog s Bellom proletjelo kao deset minuta.

Radionica je održana u sklopu Programa prekogranične suradnje kojeg zajednički realiziraju Muzej Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne i Gradski muzej Vinkovci, a sufinancira Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

O samoj radionici će više napisati novinari čije ćemo objave preuzeti, a ovdje donosimo fotografije s prve radionice „Upoznaj muzejsku njušku“.

*objavljeno 31.listopada 2023.

Jučer smo ugostili poznatu i cijenjenu umjetnicu, restauratoricu Žužanu Korhec Pap. Ona je doktorica slobodnih umjetnosti, restauratorica-savjetnica Gradskog muzeja Subotica. Akademiju likovnih umjetnosti – odsjek za restauratore završila je u Budimpešti. Dobitnica je nagrade „Milorad Medić“ koja joj je dodijeljena zbog velikog doprinosa u restauraciji i konzervaciji slika.

Vidjevši je na djelu, shvatili smo zašto je dobila brojne nagrade za svoj rad. Posjeduje ogromno znanje i energiju, ali prije svega ljubav prema onom što radi. Nije joj bilo teško zaći u prašnjavi depo, iznositi slike i razmatati ih iz folije u koju su bile zamotane, fotografirati ih iz svakog kuta, a sve s osmijehom i radošću na licu. Uz to što je jako profesionalna, ona je prije svega skromna i jednostavna.

Na poziv Joze Jezerčića, ravnatelja Muzeja, gospođa Žužana je došla pregledati i fotografirati umjetnička djela starih majstora koja se nalaze u Muzeju Vrata Bosne kako bi mogla napravila elaborat i plan restauracije slika.

Kada to bude učinjeno, onda će se u restauraciju slika morati uključiti Ministarstvo prostornog uređenja, odnosno Zavod za zaštitu spomenika FBiH, jer se slike nalaze na popisu nacionalnih spomenika BiH.

Muzej Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne posjeduje bogatu i raznovrsnu kolekciju umjetnina, počevši od najstarije slike s prikazom sv. Katarine Aleksandrijske iz 17. stoljeća, slika raznih svetaca, zatim slika s povijesnim likovima vladara, biskupa ili portreta redovnika važnih za povijest Provincije Bosne Srebrene, pa sve do slika novijih, suvremenih slikara raznovrsnih motiva i kvalitete.

Na našu žalost, još uvijek nemamo galerijski prostor gdje bismo te umjetnine postavili i učinili ih dostupnima oku javnosti.

Na našu još veću žalost, nemamo ni kvalitetan prostor niti uvjete pohrane tih slika tako da one, nagrizene zubom vremena, ali i crvotočine, polako propadaju.

Dio slika je u prošlosti popravljan, ali na nestručan način. Kako bismo slike zaštitili od propadanja te ih sačuvali za budućnost, tražili smo pomoć ljudi od struke.

Ravnatelj muzeja je slao dopise raznim institucijama i pojedincima, ali nije bilo odgovora. Onda je na preporuku gospođe Dražene Džeko, ravnateljice Franjevačkog muzeja i galerije Gorica Livno, stupio u kontakt s restauratoricom Žužanom Korhec Pap iz Subotice.

Vjerujemo i nadamo se da će suradnja s gospođom Žužanom uroditi plodom te ćemo restaurirati vrijedno umjetničko blago koje se čuva u Muzeju Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne.

*objavljeno 18.listopada 2023.

Naš Pero Matkić, vanjski suradnik, veliki zaljubljenik i poznavatelj prošlosti Posavine, voli s vremena na vrijeme uzeti detektor i uputiti se na obrađene njive u potrazi za predmetima koji „isplivaju“ tijekom oranja. Za niskog vodostaja rijeke Save obilazi njezino suho korito u potrazi za predmetima koji svjedoče o burnoj prošlosti Posavine. I često nađe ono što traži.

Svake godine sudjeluje i na međunarodnim susretima detektoraša i onda organizirano, uz blagoslov muzeja, pretražuju određene terene. I ove je godine sudjelovao u jednom takvom pretraživanju u okolini Vinkovaca te

pronašao jako lijepe i vrijedne nalaze koje ćete, vjerujem uskoro, moći vidjeti u Gradskom muzeju Vinkovci.

Jedan dio te međunarodne ekipe detektoraša Pero je doveo u Posavinu pa su prije dva-tri dana pretraživali teren na rijeci Savi. Rezultati naravno nisu izostali, a pronađeni predmeti su završili u našem muzeju gdje čekaju stručnu obradu i konzervaciju.

Muzej Vrata Bosne zahvaljuje Peri Matkiću i njegovim prijateljima iz Engleske, Kanade, Češke i Litve. Luboš Copak, Gordon Heritage, Ringaile Sudeikyte, Simon Grant, Mark Weastby, Scott Ellys, Pero vam poručuje: Vidimo se opet iduće godine!

*objavljeno 5.listopada 2023.

Našu bogatu i vrijednu zbirku numizmatike dodatno je obogatio i proširio fra Luka Marković. On je muzeju darovao nekoliko desetaka kovanica različitih apoena iz brojnih zemalja Europe i svijeta. Uz kovanice darovao je i papirni

novac te manji broj žetona i medaljica.

Zahvaljujemo fra Luki Markoviću i nadamo se da će njegov primjeri slijediti svi oni kojima je stalo do Posavine i očuvanja njezinog povijesnog, kulturnog i umjetničkog blaga.

*objavljeno 5.svibnja 2023.

Povodom Međunarodnog dana muzeja (18. svibnja), Muzej Vrata Bosne organizira dvodnevne radionice vezenja i likovne radionice.

Sudjelovati mogu učenici osnovnih škola od 5. do 9. razreda i učenici srednjih škola. Budući da je broj polaznika ograničen, PRIJAVE su OBAVEZNE!!!

Prijaviti se možete putem maila: muzejvratabosne@gmail.com ili na broj mobitela: 063 143 329.

U prijavi napisati svoje ime i prezime te razred i školu koju pohađate!

Rok za prijave je četvrtak, 11. svibnja, kada ćemo putem facebook stranice objaviti popis svih sudionika kreativnih radionica.

*objavljeno 7.travnja 2023.

Ecce lignum Crucis, in quo salus mundi pependit!

Evo drvo križa, na kom' je Spas svijeta visio!

https://www.facebook.com/100088717660539/videos/3460933240788213

*objavljeno 28.ožujka 2023

Muzej Vrata Bosne je na svoj logo stavio "tornjeve posavske katedrale". Tako je prepoznatljivo obilježje Posavine postalo zaštitni znak našeg muzeja.

Ideja i realizacija loga povjerena je grafičkoj dizajnerici Ivani Ibrović iz Sarajeva, kojoj od srca zahvaljujemo na ovom uratku.

*objavljeno 13. ožujka 2023.

O pohodu Sigismunda Luksemburškog na Bosansko kraljevstvo 1408. godine pisano je toliko puno da je gotovo nemoguće navesti svu literaturu, pa niti onu najrelevantniju. Taj ognjem i mačem obilježeni pohod po tadašnjoj sjevernoj bosanskoj pokrajini Usori ostao je naročito upamćen po krvavoj sječi bosanskih velikaša na tvrđavi Dobor. Tragedija je bila toliko velika da je svu pozornost kasnijih povjesničara usmjerila na sebe pa su neki manji događaji ostali u sjeni, tek površno analizirani na temelju malobrojnih povijesnih izvora. Primjerice, sav slavodobitan, ugarski kralj je krajem te godine hvalio svoje vojskovođe Nikolu Gorazdyja i Ladislava Szilagyja za „hrabro držanje u bosanskim vojnama“, pa ih, između ostalog, hvali i kako su opsjeli i zauzeli »stanovitu utvrdu Branič, koja se nalazi u zemlji Usori, jako utvrđena i visoka« (prijevod naslova ovog teksta) te ga predali u njegove kraljevske ruke.

Ovaj spomen Braniča iz 1408. godine jedini je izvorni podatak o ovoj utvrdi, stoga nije neobično, a ni metodološki neispravno, što su neki povjesničari sumnjali u njegovo postojanje uopće, misleći kako se u stvari radi o pogrešno napisanom imenu Srebrenika – (Sre)barnich, kako je to iznijela Jelena Mrgić u svojoj studiji. Marko Vego je, pak, mislio kako se utvrda nalazila negdje uz rijeku Bosnu ili Ukrinu, vodeći se Fermendžinovim parcijalnim prijepisom

(bilješkom). Ivo Bojanovski je, po običaju, imao svoju ubikaciju; on je Branič smjestio na desnu obalu rijeke Bosne, u trebavsko selo Babešnicu.

Ipak, oni istraživači koji su bili rodom iz sjevernih krajeva i samim time bolje poznavali teren, naslućivali su precizniju lokaciju ove srednjovjekovne utvrdice. Prvi je to učinio Josip Dobroslav Božić još 1885. godine, a potom, više od stotinu godina kasnije, i Đuro Basler.

Međutim, sama lokacija ove utvrde pod kojom se prije više od 600 godina vodio boj između bosanske i ugarske vojske, nikad nije pronađena. Ako pod nikad podrazumijevamo do jučer. Vodeći se Božićevim i Baslerovim bilješkama, starim i suvremenim kartama i satelitskim snimcima, kao i dugogodišnjim obilascima terena, Pero i ja smo se jučer, u šetnji dugoj dvanaest kilometara, uspeli na plato za koji smo pretpostavljali da je na njemu bio Branič i površinskom pretragom terena pronašli puno materijala – alata, klinova, srednjovjekovnih potkovica i vrhova strijela te ostataka građevinskog i vezivnog materijala, čime smo potvrdili postojanje još jedne srednjovjekovne posavske utvrde. Pronađeni materijal će nakon obrade biti pohranjen u Muzej Franjevačkog samostana Tolisa a lokacija Braniča, zbog nepostojanja ili neprimjenjivanja zakona koji štite kulturno-povijesno blago BiH a istovremeno postojanja brojnih pljačkaša istog tog blaga, do daljnjeg će ostat Perina i moja tajna koju ćemo podijelit samo s pouzdanim suborcima.

*tekst napisao Marko Matolić

*objavljeno 28. siječnja 2023.

Pjesnik Stipa Stjepan Đurčević je napisao pjesmu inspiriran posjetom Muzej Vrata Bosne i manifestaciji Noć muzeja 2023.

Zahvaljujemo i prenosimo njegovu pjesmu u cijelosti:

U NOĆI MUZEJA

Na vratima Bosne pravo blago,

priče života, naša epopeja

Posavcima posebno je drago

susret' ljudi u Noći muzeja.

Duh predaka muzejom prošeta

krijući nam neke davne tajne.

To su naši tragovi svijeta

iz dijela prošlosti, ne baš sjajne.

Svega i svašta tu se pronađe

od zdjelica i raznih dijelova,

Svjedoka svakojake građe

u knjigama čudnih naslova

Za sjećanje muzeji nam služe

kada se izađe iz kuće ove

šteta što nije trajalo duže

svaka nas priča ponovo zove.

Prošlost je kamena stijena

za čovjeka je otajstvo želja

Muzej vrijednosti bez cijena

budućnost u kapi veselja.

S. Đ.STIPA, 27.01.2023.

Muzej je za sve nepročitana

knjiga stvorena za čovjeka.

Ako se ne pročita za života

ostaje nepročitana tajna

o korijenima postojanja.

*objavljeno 28.siječnja 2023.

Muzej Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne je sudjelovao u manifestaciji Noć muzeja koja se održava zadnjeg petka u siječnju. Ove godine je to bilo 27. siječnja i vrata muzeja su bila otvorena od 16 sati do ponoći i u tom razdoblju je kroz muzej i knjižnicu prošlo preko 700 posjetitelja što je puno više nego se očekivalo. Bio je pripremljen bogat kulturno umjetnički program u kojem su mogli uživati brojni posjetitelji.

Program je otvorio zbor Adoro pjesmama "Poranile dvi djevojke mlade" i "Naranča". Uvodni govor i riječ pozdrava svim posjetiteljima uputio je Jozo Jezerčić, v.d. ravnatelja Muzeja Vrata Bosne, a zatim je gospođa Ana Andrić, ministrica prosvjete, znanosti, kulture i sporta u Vladi Županije Posavske, govorila o tome kako je došlo do suradnje Vlade ŽP i Franjevačkog samostana Tolisa i njihovog zajedničkog osnivanja muzeja. Govorila je o važnosti muzeja ne samo za Vladu ŽP nego općenito za svakog stanovnika ŽP, jer svatko od nas ima svoj osobni kredenac u kojeg pohranjuje vrijednosti i čuva ih od zaborava. Muzej Vrata Bosne može biti i trebao bi biti jedan veliki kredenac koji će čuvati sva ta blaga na jednom mjestu.

Fra Zvonko Benković, dr. etnologije i kulturne antropologije, je održao predavanje na temu "Muzeji su važni" u kojem je naglasio da muzeji jesu važni samo ako ljudi posjećuju muzeje, uče iz onoga što vide i doprinose razvoju i širenju muzeja. Nadovezujući se na govor ministrice Ane Andrić, pokušao je potaknuti posjetitelje da ne odbacuju stare stvari, odjeću, obuću, oruđe i sl., nego da to donesu u muzej gdje će to biti pohranjeno i izloženo za generacije koje dolaze.

Prisutnima se obratio i fra Mario Jurić, gvardijan Franjevačkog samostana Tolisa, te im zahvalio što su u

velikom broju došli u muzej. Naglasio je da su fratri kroz povijest uvijek bili sakupljači i čuvari kulturnog naslijeđa te će to biti i ubuduće.

Drugi dio programa Noći muzeja bila je izložba crteža splitske umjetnice Karin Grenc. Izložbu je osmislio i postavio fra Zvonko Benković, a crteži su nastali za potrebe ilustriranja fra Zvonkine knjige "Pričam ti priču" te za župni kalendar za 2023. godinu. Izložba je interaktivna, tj. na pojedinim crtežima se nalaze QR kodovi koji se mogu skenirati pametnim telefonima i oni vas odvedu do priče koja je ilustrirana tim crtežom.

Treći dio programa bio je obilazak stalnog postava Muzeja Vrata Bosne, kojeg su zanimljivijim učinile učenice Školskog centra fra Martina Nedića koje su se okušale u ulozi muzejskih voditeljica.

Posjetiteljima muzeja je bilo ponuđeno kuhano vino i vrući čaj.

Noć muzeja 2023. je koncipirana kao dinamična manifestacija s fokusom na važnu ulogu muzeja u zajednici, na dobre i pozitivne muzejske prakse, različite suradnje i razmjenu znanja, razvijanje partnerstva, razvoj muzeja i muzejske publike. Tema MUZEJI SU VAŽNI je odgovarajuća u vremenu različitih kriza i nesigurnosti s jedne strane i potrebe čovjeka za novim spoznajama, doživljajima, edukacijom i u konačnici zabavom, s druge strane.

Budući da u BiH nije zaživjela manifestacija Noć muzeja, Muzej Vrata Bosne je poslao službenu prijavu Hrvatskom muzejskom društvu i tako postao dio velike zajednice muzeja, galerija i drugih kulturnih institucija koje su svoja vrata otvorile posjetiteljima do kasnih noćnih sati.

Zahvaljujemo fra Marinku Živkoviću na odličnim fotografijama!

*objavljeno 20. siječnja 2023.

Prilog o Muzej Vrata Bosne počinje na 25:20!

Hvala RTV HB i njihovim novinarima!

*objavljeno 9.siječnja 2023.

Predstavljamo vam dva predmeta iz zbirke oružja.

Cijelu zbirku, a i više, možete vidjeti uživo! Ne treba vam dvogled ili durbin, sve je izloženo i "na dohvat oka"

https://www.facebook.com/100088717660539/videos/854479092442012