O muzeju

Muzej Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne rezultat je više od stoljeća prikupljanja i čuvanja kulturne i prirodne baštine Posavine. Iako je kao ustanova formalno osnovan tek u 21. stoljeću, njegovi korijeni sežu u predani rad generacija franjevaca i njihovih suradnika koji su prepoznali vrijednost očuvanja povijesnog pamćenja ovoga kraja.

Mladi muzej s dugom tradicijom

U institucionalnom i pravnom smislu muzej je relativno mlada ustanova. U sudski registar upisan je krajem 2021. godine, a svečano je otvoren 16. rujna 2022. godine.

Promatraju li se, međutim, počeci pojedinih zbirki koje danas čine njegov fundus, jasno je da povijest muzeja započinje znatno ranije. Sustavno prikupljanje muzejske građe u Franjevačkom samostanu Tolisa traje više od stoljeća, zbog čega muzej po svojim korijenima pripada među starije muzejske ustanove u Bosni i Hercegovini.

Počeci muzejskih zbirki

Najstariji tragovi organiziranog prikupljanja muzejske građe vezani su uz numizmatičku zbirku koju je utemeljio fra Grgo Došen. U arhivu Franjevačkog samostana Tolisa čuvaju se inventarne knjige ove zbirke koje započinju 1882. godine.

Vrijedno svjedočanstvo o njezinim počecima nalazi se i u Kronici Franjevačkog samostana Tolisa koja se vodi od 1885. godine, a započeo ju je fra Ilija Oršolić. U zapisu iz 1889. godine kroničar bilježi dolazak fra Ive Oršolića, bivšeg župnika domaljevačkog, koji je kao diskret i urednik knjižnice temeljito uredio samostansku knjižnicu.

Na molbu fra Grge Došena, tadašnjeg kustosa, fra Ivo je iste godine financirao izradu posebnog ormarića za numizmatičku zbirku u koji su smješteni prikupljeni stari novci. Zbirka je već tada sadržavala značajan broj primjeraka, a ormarić je bio osiguran s dvije brave, što svjedoči o vrijednosti i važnosti prikupljene građe.

Krajem 19. stoljeća nastala je i zbirka starog oružja, koja je 1896. godine predstavljena u paviljonu Bosne i Hercegovine na Milenijskoj izložbi u Budimpešti. Početkom 20. stoljeća fra Ambroža Živković utemeljio je prirodoslovnu zbirku te započeo prikupljati stare fotografije, osobito one koje svjedoče o životu i djelovanju franjevaca.

Franjevci kao čuvari baštine Posavine

Franjevci su, po naravi svoga poslanja, oduvijek bili svjesni važnosti očuvanja kulture, tradicije i povijesnog pamćenja. Od samih početaka župe, a kasnije i samostana, prikupljali su predmete i dokumente koji svjedoče o bogatoj kulturnoj baštini Posavine.

Gradili su i opremali crkve i samostan, naručivali umjetnička djela, bavili se književnim i znanstvenim radom te proučavali povijest, teologiju, filozofiju i jezikoslovlje. Okušali su se i u drugim područjima znanosti, poput medicine i arheologije. Plodovi njihova rada i djelovanja danas su sačuvani u muzeju, knjižnici i arhivu Franjevačkog samostana Tolisa.

Uz ostavštinu franjevaca, muzejski fundus obogaćivali su i brojni darovatelji te slučajni nalazi. Mještani bi prilikom obrade zemlje često pronalazili stare i neobične predmete koje su donosili u samostan na čuvanje i procjenu.

Rast zbirki i potreba za muzejskim prostorom

Tijekom desetljeća broj prikupljenih predmeta neprestano je rastao. Prostor starog samostana i hodnik uz crkvu, u kojem su se nalazile knjige i muzejske vitrine, postupno su postali premaleni za sve ono što bi se moglo primjereno izložiti i čuvati.

Već šezdesetih godina 20. stoljeća razmišljalo se o izgradnji posebne zgrade u kojoj bi bili smješteni muzej i knjižnica, no nedostatak financijskih sredstava i nedovoljna podrška tadašnjih vlasti godinama su odgađali realizaciju te ideje.

Velik doprinos širenju zbirki i sustavnom popisu muzejske i knjižnične građe sedamdesetih i osamdesetih godina dao je fra Kruno Pejičić. S velikim je entuzijazmom prikupljao arheološke i druge predmete te bilježio sve što bi dospjelo u samostan. U tom radu pridružio mu se i Pero Matkić, koji i danas neumorno prikuplja i čuva predmete kulturne baštine Posavine.

Uređenje muzeja i njegovo otvorenje

Početkom 21. stoljeća značajan korak u razvoju muzeja učinio je gvardijan fra Marijan Mićo Živković, koji je staru zgradu samostana preuredio i prenamijenio za smještaj muzejske, knjižnične i arhivske građe.

U suradnji sa stručnjacima Zemaljskog muzeja u Sarajevu izvršen je izbor najvrjednijih predmeta, njihova stručna obrada i postavljanje u skladu sa suvremenim muzejskim standardima. Velike zasluge za oblikovanje muzejskog postava ima i fra Zvonko Benković, osobito u prikupljanju, stručnoj obradi i prezentaciji etnografske zbirke.

Iako je muzej već 2010. godine bio spreman za otvorenje, nedostatak financijskih sredstava i nemogućnost zapošljavanja stručnog osoblja odgodili su njegovo službeno pokretanje.

Osnivanje muzeja i pogled u budućnost

Prekretnica u institucionalnom razvoju muzeja dogodila se 2021. godine kada su Vlada Županije Posavske i Franjevački samostan Tolisa potpisali Ugovor o osnivanju Muzeja Franjevačkog samostana Tolisa Vrata Bosne. Time je osigurano redovito financiranje i institucionalni okvir za njegovo djelovanje.

Nakon završetka administrativnih i pravnih procedura muzej je svečano otvoren 16. rujna 2022. godine.

Danas muzej čuva bogate arheološke, numizmatičke, etnografske, prirodoslovne i druge zbirke, kao i vrijednu zbirku umjetničkih djela. Zbog nedostatka odgovarajućeg galerijskog prostora dio te građe još uvijek nije moguće izložiti javnosti.

Stoga se radi na realizaciji ideje izgradnje nove muzejske zgrade koja bi bila projektirana prema suvremenim muzeološkim standardima te sadržavala sve potrebne prostore koje suvremeni muzej treba imati – od izložbenih i galerijskih dvorana do depoa, radionica i prostora za istraživanje i edukaciju.

Muzej Franjevačkog samostana Tolisa – Vrata Bosne danas predstavlja važnu ustanovu očuvanja i predstavljanja kulturne i povijesne baštine Posavine te svjedoči o dugoj tradiciji franjevačke brige za kulturno nasljeđe ovoga kraja.